U četvrtak, 22. 9. 2022. godine počeli su DANA MARKA MARTINOVIĆA CARA 2022. s PJESNIČKIM MARATONOM U ČAST MARKA MARTINOVIĆA A POVODOM 120-TE OBLJETNICE UTEMELJENJA HKD NAPREDAK.
Predsjednica HKD Napredak podružnica vitez Gordana Mišković je istaknula da su se Šesti dani marka martinovića e i datumski poklopili sa proslavom 120.te obljetnice od utemeljenja HKD Napredak. te da se ovaj program najbolje ukapa u svečanost jer je izravno vezana za 120 napretkovih pjesnika od početka do danas a koji su uvršteni u prigodnu panoramu TREPERAVA SVJETLOST koju je priredio Anto Zirdum, a koji će izići u nakladi naše podružnice. Predsjednica je zahvalila prisutnim pjesnicima kao i onima koji sudjeluju putem audio video smimki.
Anto Zirdum je predstavio panoramu i mjesto Marka Martinovića u ukupnom napretkovom književnom stvaralaštvu. On je istaknuo da naša podružnica svoj program posvećuje velikom jubileju predstavljajući projekt prigodne panorame TREPERTAVA SVJETLOST – 120 NAPRETKOVI PJESNIKA, i golemom kamenu koji je Marko Martinović ugradio u ukupnom napretkovom naporu na polju nakladništva, odnosno književnog života posebice na prostorima Središnje Bosne.
Pokojni Marko, je bio član najužeg inicijativnog odbora za obnovu rada HKD Napredak. 1991. godine i član odbora podružnice duži niz godina.
U Ovih 120 godina preko tisuću književnika je participiralo je raznim napretkovim programima, a preko 400 je objavilo književna djela, pjesme priče, drame i sl. u napretkovim glasilima ili u nakladi HKD Napredak.
Od 1902 do 1948. Napredak je objavio oko 70 publikacija među kojima središnje mjesto zauzima napretkov godišnjak. Od obnove do danas objavljeno je oko 700 knjiga, što lijepe književnosti što znanstvenih i publicističkih djela među kojima je i dalje napretkov godišnjak, kao i nekoliko godišnjaka u podružnicama među kojima je i naš viteški napretkov kalendar.
Od 1991 do 2003. godine Marko Martinović je objavio tri knjige pod znakom HKD Napredak, ali se kao recenzent ili urednik pojavljuje u četrdesetak knjiga, od kojih je barem 30 objavljeno u nakladi HKD Napredak.
U ovom prigodnom pjesničkom zborniku Treperava svjetlost (sintagma je to iz stiha Ante Marjanovića objavljene u zborniku iz 1997.) nalazi se petnaestak autora,
Profesorica Sanja Babić se osvrnula na Martinovićev književni lik i pjesništvo.
U samom maratonu neposredno su sudjelovali pjesnici iz viteškog okružja zastupljeni u panorami: Sanja Babić, Sanja Strukar Križanac, Mirjana Jezilžić, Božena Volić, Ivan Volić, a pridružili su im se i pjesnik iz Busovače Ajdin Alibabić i pjesnikinja iz Viteza Marijana Strukar
Stihove pokoljnog Marka govorila je njegova kćerka Helena, a Ivo Jandrić je interpretirao pjesmu Anke Topić čiju pjesmu je uglazbio i čitao stihove pokojnog Ive Ćurka. Učenice srednje škole Helena Suičić i Marija Jurić su interpretirali poeziju Ive Totića i Anke Topić.
Audio i vido zapisima obratili su se: Miroslav Pilj, Ivica Budulica Strikan, Nihad Mešić River, Maja Tomas, Anita Martinac, Marela Jerkić Jakovljević.
U glazbenom dijelu nastupili su Viteški akordi, prijatelji pokojnog Marka Martinovića.
Draga mama, jutros se Slavko vratijo iz Bosne i proda je duvan. Kaže da donijo puno para i da ćemo posle mise kupit puno medenjaka.
Ante je jutros čuva kravu i konja. Ja sam varijo puru. Draga mama, ja svako jutro molim Boga da ozdraviš i da se što prija vratiš. I svaku večer prid spavanje ja se molim. I jučer sam u školi molijo pa me učitelj ubijo. On kaže da nema Boga i da sam ja glupan što u njega virujem. Baš je oni naš učitelj opak. Đava ga odnijo, Bože mi prosti.
PETNAESTA ELEGIJA
Sestri Leopoldini
I more i pijesak i kamen.
I ljudi u bijelim sobama.
I moja Leopoldina sva u bijelom.
I mir među kricima.
Pa kada se vratiš u svoj log,
to drago biće sa svetačkim aureolom
tako tupo padne i u sobi guši svoju
kob.
Pa kada divlje zamrmori more,
ti, tu, zatečena pod tim žarkim pod tim
hladnim
nebom,
samo ženske krike, molbe, i opet
smijeh, i opet
smijeh,
i neke obiteljske posjetnice, i opet
utjehe tebi, –
a sve govoriš kako si puna nebeskog.
Mene boli tužni ishod tvoj sestro.
I more i pijesak i kamen.
I ljudi po bijelim sobama.
I divlje zamrmori more.
I mir među kricima.
I moja Leopoldina sva u bijelom.
MAGARE
Dugouho i sijedo
čim okenji se.
Odmah revati zna.
Na njega teret
koliki hoćeš
stavi.
I samar kakav god nađeš.
Polako, polako bata
na svojim tankim nogama.
Ako se most gdje ispriječi
Uzalud tučeš ga.
Ništa ne dadneš mu
koru s drveta gulit će.
Dugouho i sijedo
čim okenji se.
Na njega teret koliki hoćeš
metni.
Ništa ne dadneš mu
koru s drveta gulit će.
,
DJEVOJAČKA PJESMA
Na tijelu, već, bore duboke.
Kleto ruho,
Ruho sakupljeno, nevjestinsko.
Čekala dan
što nikad ne dođe.
Pusti dari nevjestinski.
Na prozoru cvijeće zapušteno.
Iz njega smijesi demonski.
Tugo.
Prokleta zemlja rađala.
Suza iz oka padala. Obraz veseo kazivala.
Među svijetom se smijala.
Nikomu ništa ne kazivala.
Vrt moj sad korov zapada.
(Tko da ga plijevi?)
I kakvu pjesmu da zapjevam.
Tugo.
Nikad sina odnjihati.
N ikad nikomu družica.
Sudbo.
Na tijelu bore duboke.
Čekala dan. Noć.
I ova zemlja prokleta
I ona, i ona će rađati.
Sudbo. Drugo.
Stanko Bašić (Broćanac, Posušje, 15. travnja 1945.), pjesnik, pisac za djecu, književni kritičar i novinar.
BIBLIOGRAFIJA
Glasnik” (pjesme), Svjetlost, Sarajevo, 1969.
Žilište” (pjesme), 1973.
“Mame i tate” (pjesme za djecu), 1976.
“Era vodenjaka – izazov za kršćanstvo” (kritička studija), Teovizija, Zagreb, 2001.
Razgovorom prema životu: hrvatske povijesne teme”, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Zadar, 2003.
“Kada nisam ja jesam” (zadarski ratni dnevnik), Udruga 3000 godina Za dar, Zadar, 2006.
“Moje vjetrenjače – to hrvatstvo, ta Hrvatska” (eseji), Udruga 3000 godina Za dar, Zadar, 2006.
“Kršćanstvo i new age”, Balans centar, 2015.
“Mlada Kapljica”, Balans centar, 2016.
“U krugu čitanja” (književna kritika o djelima Stanka Bašića), Zadar, 2018.
Na ovogodišnji MEĐUNARODNI NATJECAJ ZA PRIČU „MARKO MARTONOVIĆ CAR“ 2022. pristiglo je 30 priča. Jedna je diskvalificirana iz formalnih razloga, a poslije prvoga kruga bodovanja žiri je u drugi krug izlučio slijedećih 10 priča:
šifra
Naziv priče
Melek
ANĐELI
Kolajna
BIJELE SUZE
Nuda veritas
DUBO(K)REZ
dar-2022
LJUDI KOJI GRICKAJU KORICE
Slavica
ZAŠTO
Pigmalion
MUZEJ SUTRAŠNJICE
Ra1214
IMAGINE
Colop 32
SVI RAJEVI NASTALI SU U PUSTINJI
Vašarski šešir
DANI KAD SU BOGOVI CIJEDILI NEBO POPUT LIMUNA
Malahit 66
SAN BADNJE VEČERI
Po završetku drugog kruga glasovanja znat će se tri pobjedničke priče.
PROGRAM DANA MARKA MARTINOVIĆA CARA 2022.
22. 9. 2022. U 18,00 MARKO MARTINOVIĆ CAR U NAPRETKOVOJ POETSKOJ PRODUKCIJI – pjesnički maraton povodom 120-te obljetnice HKD Napredak (120 minuta)
23. 9. 2022. u 19,00 PROMOCIJA KNJIGE IVICE BUDULICE STRIKANA “Tisuću i još ba(lala)jki”
24. 9. 2022. u 18,00 SVEČANA DODJELA GODIŠNJE MEĐUNARODNE KNJIIŽEVNE NAGRADE ZA PRIČU „MARKO MARTINOVIĆ CAR“
Svi programi održavaju se u prostorijama Napretkovog doma u Vitezu.
U ovu prigodnu panoramu uvršteni su pjesnici koji su od 1906. godine objavljivali pjesme u Napretkovim godišnjacima i to je prvi uvjet. Oni književnici koji su objavljivali prozu, eseje, drame i sl. nisu uvršteni, ali se nalaze na popisu na kraju panorame i on broji oko 390 autora. (iznimka je Ivo Andrić koji je 1948. objavio neku crticu, a nije objavio pjesmu u godišnjaku).
Drugi uvjet je da su bili posebni gosti Šopovih dana na Plivi, a radi se o najznačajnijim pjesnicima suvremenog doba.
Treću skupinu uvrštenih čine dobitnice nagrade “Anka Topić” za prvu knjigu poezije.
Četvrtu skupinu čine pobjednici natječaja posvećenog liku i djelu Ive Andrića, te nekoliko pobjedničkih pjesama sa Graha za Iliju Ladina (dok je napredak bio organizator).
Peti uvjet je knjiga poezije objavljena u nakladi HKD Napredak -bilo koja podružnica. Potpun uvid u cje3lokupnu produkciju nismo uspjeli ostvariti ali samo ovih knjiga ima više od 120. Netko će jednom vrlo je vjerojatno napraviti taj uvid i moguće napraviti neki izbor ali to nije bila namjera ovog priređivača.
Ako se netko ne nalazi među odabranima za ovu panoramu, a zadovoljava prvi uvjet neka se
ANITA MARTINAC, 1973.Na Grahu Ilije Ladina s Admiralom
ĐURĐICA ČILIĆ, 1975. Djed
LIDIJA PAVLOVIĆ.GRGIĆ, 1976. Kao da je lako
IVAN MAROS 1978. Autocenzura
VESNA VUJIĆ, 1981. Kako se ne osjećati krivim kad pišeš pjesme
MARIJA MARIĆ, 1984. Apokalipsa
MELIDA TRAVANČIĆ 1985. Halucinacija
ANITA PAJEVIĆ 1989. Rogovi u suncu
IVAN VRLJIĆ 1989 Od čega žive djeca u kolibi
MIRZANA PAŠIĆ KODRIĆ 1991. Razdijeljena
ŠIMA MAJIĆ, 1992.Slika iz Černobila
VLADANA PERLIĆ, 1995.Moj brat sa Sirijusa B
IVAN VOLIĆ,1996. Da bi ujutro vrijedilo ustati
Ovo je preliminarni popis koji može pretrpjeti još izmjene, ovisno o primjedbama samih autora.
Mole se zastupljeni autori da se očituju o svojoj zastupljenosti i izboru pjesme najkasnije do 22. 9, 2022.
Također se mole autori (živi) da snime svoju pjesmu i pošalju na e-mail priređivača Ante Zirduma: anzortia@gmail.com.
Napominjemo da su promocije planirane u Vitezu, Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banja Luci, Kotoru i Zagrebu u 2022.
Prezentacija projekta održat će se 22. 9. 2022. u Vitezu u okviru Dana Marka Martinovića Cara i tom prigodom bit će upriličen 120 minutni poetski maraton u kojemu će uživo nastupiti zastupljeni pjesnici koji gravitiraju Vitezu, a pjesnici iz udaljenijih krajeva mogu nastupiti s video uratkom. Stihove umrlih pjesnika čitat će glumci.
Vidiš li ovaj grad prijatelju? To je mjesto u kom sam rođena. Grad u kom je teška borba vođena. Grad ljudi, ljubavi i ptica. Grad sa ženama najljepšega lica. Znaš li prijatelju koliko mi znači? Roditelja nemam, a Sarajevo je moj otac i moja mati, znam prijatelju da želiš o Sarajevu mnogo znati. Bilo što da ti kažem, neću da slažem Sarajevo je srce ,ljubav i duša Sarajevo su djeca, cvijeće, Grad i ulice, u Sarajevu prijatelju kad glupost napraviš gubiš svoje lice, Sarajevo je čaršija, rijeka Bosna i Miljacka, Sarajevo su prijatelju sve Sarajlije u gradu rođene, i one sudbinom u Sarajevo dovođene. Sarajevo je planeta prijatelju, u njemu kada se jednom napiješ vode sa Baš-čaršije napio si se sreće, napunio dušu rahatom koji se samo ovdje možeš naći među ljudima ispod planina što su se nad njim nadvile kao anđeli s krilima. Sarajevo smo ja i TI prijatelju!anđel
MAMA
Kako sam nekada žurila kući znajući da me čeka mama koliko mi je puta rekla požuri, da ne bude sama. Taj zagrljaj mio i drag srdačan osmijeh i kućni prag topao čaj ili šalica mlijeka znala sam da me na stolu čeka. Dugo smo u noć pričati znale i sada se toga sjetim o zašto je sve ovako i životom kao da proletim. Danas te nema jedina moja ja kući žurim da stignem na vrijeme čemu užurbani koraci kada nema meni najdraže žene. Pjesmu ti pišem draga mama umjesto cvijeća koje sam ti često darovati znala neka ovo bude iz srca i duše za sve lijepo što si mi u životu dala ,hvala ti draga MAMA!
RASPUKLA NOĆ
Raspukla noć ko dinjina kora pogled u tminu ko noćna mora. Vani snježi ozimilo svuda dugo je do jutra nema se kuda. Stotine misli u zagrljaju noći, i jedna želja da san će doći. Ko izgubljeni putnik iz vlaka što ode tmina pritišće nikako da ode. Dođite snovi u zagrljaj moj, u ovoj hladnoj noći nitko više nije svoj. Barem da snovima obiđemo draga mjesta,
jer život je duga cesta nekome kratka, nekome duga nekoga sreća prati, a nekoga tuga.
VJEČNA
Zašto se negdje netko veseli,
a netko ničega nema, zašto se previše troši
dok drugi gladan na počinak se sprema? Zašto sreća u svima nama nije vječna,
život nekoga grli, a nekoga boli? Budimo spremni pružiti ruku prijatelju ili bratu zatvoriti vrata zlu i ratu pa vječno voljeti ljude
da svima nama dobro bude….
ZLATNA RIBICA
Kada bih poželjela zlatnu ribicu sresti Bio bi to slučajni susret na ovoj čudnoj životnoj cesti. Tek tada bih ne samo tri, već rijeku želja pokušala izustiti. Od slobode do čiste vode, od jutra pa sve do sutra da sunce sja
svima nama da se nikada i nigdje ne javi nikakva tama. Pa kada bih želje nizala tekle bi one ko tiha rijeka, bolesnima bih tražila lijeka,
dječici maloj puno mlijeka, slatkiša igračaka i djetinjstva sretna
bez plača i boli, tražila bih od ribice da čovjek čovjeka voli, da mir vlada svuda, mržnja da nestane
i da svo ludilo oko rata prestane. Možda na svojoj životnoj cesti zlatnu ribicu sretnem ja
pa rijekom života sve želje moje budu ispunjene,
one su u meni odavno pripremljene.
Jasna Primorac je pjesnikinja koja je rođena 27.ožujka u Sarajevu.
Po vokaciji je prof. specijalist traumatske psihologije sa dugogodišnjim iskustvom u radu elektronskih medija radija i tv.
Trenutačno obnaša dužnost rukovoditeljice Odsjeka za jezike i govor RTV FBiH, te uređuje i vodi emisiju „ Večernji radio razgovori“ u dvosatnom trajanju svake srijede.
Tijekom rada je radila kao spikerica i urednica na Radiopostaji „Vrhbosna“ u okviru HKD „Napredak“.
Svoju medijsku zastupljenost iskazala je kao dopisna novinarka Radio Vatikana, Hrvatskoga radija (Zagreb), te Radija“ Herceg Bosna“.
Svoje profesionalno umijeće Jasna ja iskazivala u radu s mladim osobama u okviru psihoterapijskoga rada u okviru dobro poznate svjetske organizacije „Medecin du mond“ kao psihoterapeut.
Za svoje pjesništvo Jasna je nagrađivana domaćim i svjetskim nagradama.
Autorica je dvije zbirke pjesama dok je treća u pripremi.
PRIMIJENJENA POEZIJA 