• Kontakt
  • Riječ urednika

PRIMIJENJENA POEZIJA

PRIMIJENJENA  POEZIJA

Monthly Archives: Prosinac 2016

Anto Zirdum: NO NEST SALUS NISI IN FUGA (Samo u bježanju je spas)

25 Nedjelja pro. 2016

Posted by antozirdum in Prevedena poezija

≈ Komentiraj

(In fleeing is salvation)

The theatre of war is

a wasteland of dire alternatives

either us or them; either living or dead

if you won’t get him, he will get you

if you don’t want a rifle you’re a traitor

if you get rid of it you’re a deserter

(then you are undone by your own side)

in all the variables

odds are on the side of death

and from death flee not only those

who cannot escape

since they realised too late

they have been bridled and yoked

And thus it’s the holy duty

of every sensible being

to spread the wings of charity

to those who refuse to shoot and maim

but who also refuse to be killed

to help them escape that void of alternatives

and the chasm between hate and fear

for if we fail to help

refugees and renegades

exiles and escapees

we have no right to hope

that others would help us

when some of our own tyrants

(who are surely among us, binding their time

and waiting for their moment of fame)

choose to bridle and yoke us

and bind us to their own designees

or else, or else

since when there’s no other option

all have the right to flee

from hate and war

If the fleeing is salvation.

majka bez oca

 ( Samo u bježanju je spas.)

Područje rata je
vjetromet smanjenih alternativa
ili mi ili oni; il’ živ il’ mrtav
ako nećeš ti njega hoće on tebe
ako nećeš pušku izdajnik si
ako baciš pušku dezerter si
(tad te dotuku tvoji)
u svim varijantama
vjerojatnoća je na strani smrti
a od nje ne bježe samo oni
koji pobjeći ne mogu
jer su kasno shvatili
da su im stavili oglav na glavu

I zato je sveta dužnost
svakog zdravorazumna bića
raširiti krila dobrote onima
koji neće upucavati i sakatiti
a neće ni da budu ubijeni
da pobjegnu iz bezizbora

i rascjepa između omraženosti i mržnje
jer ako ne pomognemo
izbjeglicama i izgnanicima

pobjeglicama i prognanima
nemamo se pravo uzdati

da će netko pomoći nama
kada nas neki naši tirani
(koji zasigurno tu negdje čuče

i čekaju svojih pet minuta)
ukolinče i sputaju glavu
te zauzdaju uzdama ili ili…

jer kad nema drugog izlaza

svatko ima pravo pobjeći

od mržnje i rata

ako je već u bježanju spas.

Vanja Angelova (Ваня Ангелова): Prilog za katalog princeza u zemljama Podunavlja

24 Subota pro. 2016

Posted by antozirdum in Prevedena poezija

≈ Komentiraj

Izbor iz knjige: POVRATAK U GALICIJU

(fusnote urednika bloga)

 

ANNA DANDOLO

Venecija. Odrazi i tela

U pisku hordi zlih i dubokih stani

I ti među njima-vanzemaljsko bela

Pogledaj, mrak, zamri i rasani!

Vladar je preko praga prenosi.

Da li je ikona njegova mlada? Vidi

Galeriaja para oglašava i nosi

Vojnički rog. Hoćeš li razlikovati

Po starom priobalju Dalmaciju?

Kabina je  i devojački jecaji su pevali

Talasi se  graciozno viju

I pred Dandolom  su se poklanjali.

Kroz krst je prihvatio gospodar,

Okitio se zdravcem i imelom

Okrenuo se čak i dvokoličar

U senci meseca debelog,

Prekrsti se pred nnjima svečano

I Anna osmehom ga podari.

Ne daj živote, preda mnom epikurejstvo!

Zato, što se rodih, zahvali!

 

*) Ana Dandolo Unuka moćnog mletačkog dužda Enrika Dandola. je bila supruga kralja Stefana Prvovenčanog i majka budućeg kralja  Uroša Prvog. Umrla oko 1265. godine

 

JELENA  ANŽUJSKA

Carica se jedva uspavala

Sama u miru vlastelina

Ah,dojka?! I ona li je razumela?…

Anžujska Jelena Angelina

Posećuje sve želje uzbudljive.

Muž kraj nje čak je i ne pita

Da li im je strast još uvek dodirljiva.

Pod njim još stenje  i čestita.

Na tren u očima vlažnim se ogleda

U konjušnici konj mu je odvezan.

Još uvek postoji nekakva nada

U njenim predstavama. Dan ubrzan

U susret neumorno galopira.

Osmehuju joj se pravedne ikone

Jer život treba da umire

Po nekakvim božanskim zakonima.

 

*) Supruga kralja Uroša Prvog  iz napuljske dinastije Anžuj, umrla 1314.

 

KATALINA UNGARSKA

Konjem je stao do Kataline

U odbrani bosanskog bana.

Nazva je čak i ime

Ne beše čak ni nepokolebana

Od purpurne joj odeće tade

Plamtele su muške strane

Hoće li mu pružiti nade?

Ne, nije ga gledala. U strani

Po međama crni ugar

Kipeše u letnjoj žegi

Trebalo je da bude mudar

Dragutinova je bila žena

I njega je volela odavno.

Za sebe je poželela iole

Uzavrelo podne slavno

Raznese miris smole.

Mađarska princeza će stati

Tražiće pogled maštan

Ne onome, ko je prati,

Ne bosanskom zaljubljenom banu.

Zenice joj raznobojne,

Sa bojom u obliku krina

Nalaze verne puteve brojne

I eto, Stefana  Dragutina

Sa svitom se približuje

Slomljen je bosanski ban

Jer ljubav ga pobeđuje

I treba da otstupi sam.

*)Katalin Arpadović (Katarina Ugarska); oko 1256. – nakon 1314.) Kći ugarskog kralja Stjepana V  i supruga kralja Srbije Dragutina.

 

JELISAVETA   ARPAD

Prošli su glasovi dana

Nakon ozvučene svirke.

Po beličastim kockama

Sudbina stvaraše prepirke

Otvorenih prozorčeta.

Ratnici dremahu po njima

Da li je to Jelisaveta?

Da je pogledam ne smedoh očima.

Rascvetahu se rana drveta

I kralj srpski beše mlad,

a s tobom dostigosmo procvat.

Familija Arpad

Susreše je gosti nezvani.

Nalij raškoga vina!

Na put se spremaju karavani…

Sred zatrpanih rovina

Se čuvaju očinski zaveti sveti

Život se javi u snu

Gde si, danas, Jelisaveta?

U izlivenom vosku tu

Oko svetionika žalost se topi

Hoće li se vratiti živ

Milutin? Skriven u dolapu

Ništavilo je u grudnom masivu.

Ne pružaj  savete više,

Lekovito moje sađenje

U grobnici careva diše i

Bogojaviće se svetlosti rađanje.

*)Jelisaveta Arpad bila je, treća po redu, supruga srpskog kralja Milutina. Bila je sestra kraljice Kataline, odnosno svastika bivšeg kralja  Dragutina.

 

JELENA BUGARSKA

Skupiše se vaseljenske sudije

Na vrhu Uskrsa u raškim palatama

Likovao je narod. Lakrdije

Su se čule redom i posustale

Isplivaše zidovi raznobojni

Serske stoletne mitropolije

Zastenja i moj zov licemerni

Pod mermerom stare okoline.

Magla ti je mračila san

Vukašin  beše sa svojim ikijama

Glava mu u čaši muti dan

Od silnih popijenih rakija

U besu je ispao. Podeljena

Je njegova ljubav vaskresla.

Ah, eto je! To je ta, Jelena!

Carica Sera je ushićena

Jer biju praznična zvona,

Jer je prečišćen nebosklon

Zlatnim slovima tu su izdubljena

Velika imena. Svetli tron

U mirisu zdravca i šimšira

Jelena kroz narod prolazi

A vatra sveća se širi

I s kamenom hladnim se igra.

Uzmi i ti od Pashe Boga!

Ljulja se sumrak, peni i kriče…

U zaboravu se privide dela mnoga

Po prvi put sumnja se stiče.

Jelena Bugarska, poznata kao carica Jelena (oko 1310 — 1374) je bila sestra bugarskog cara Ivana Aleksandra i žena srpskog cara Stefana Dušana.

 

ANNA  ANKA  BESARAB

Videla sam. Zlatooku vilu neku

Za kratko u snu  smo bili

I ja ulazim u njenu senku.

Zaborav se otima u svili

U večnom beskraju svetleće često

Noge mi  sa prstima srastaju…

Igreš li ljubavnu igru, nevesto?

U sumraku bledilo drhtaju.

Jagodice u odbljescima crvene.

Pokorna je tama, kao u grehu.

I buktinje su stvarno za mene?

Zašto li mi unakrsne misli behu?

S nametnutim krpama prava šarlatanka.

Ćesaru šta da kažem ja u glasu?

Ne juri je! Pred tobom je Anna Anka,

Pozdravljena od vojske tvoje. U anfasu

Obeleženi vlasnici surovo

Ogleduju zaslepljen dan što leži.

Izbodeni, sa visine orlova,

Mašte me napuštaju i u truleži

Je prošlost viđena, kroz  triptihe

Srećem i ispraćam vetrove.

Godine suvišne prolaze tihe

U zefirima starih svetova.

I noći su njeni poslanici,

A mrak, ostareli i zli Arap,

U uspomeni na tren će teći

Ne muči je! Za Annku Besarab

Doći će da se mole kolone

Vladike s kandilom u nemiru,

I psalmnici, zaspali u redu zvone.

Rečju će biti u raznoboju i nemiru,

Izgubivši poslednju veru.

Sada su prazne slomljene mi grudi

Život u grču  ka oltarskom smeru,

Šta da čeka? Ništa! Samo smrt se budi…

 

*) Ana (Anka) Besarab kći vlaškog vojvode Nikolaja Mihajla Alexandrua I iz dinastije Besarabe. Supruga srpskog cara Uroša petog,  i sestra Ane Slave supruge bugarskog cara, (majka Doroteje Vidinseke supruge kralja Tvrtka).

 

ANNA  TERTER  BUGARSKA

 

Carica odbačena tuguje

Za pokoj svog bivšeg supruga

Vremenom s počasti druga će da likuje

A ona udata za novog druga,

Daleko će biti. Bugarka Anna

Prihvata gordo sudbu svoju

Praznuju Vizantijci tog dana

U dvorskom veselju svi na broju.

Za novu ljubavnicu kralja.

Kose joj dotiču nemiran dlan.

O, ne, Milutine, s drugom se ne valjaj!

Ove ćeš noći bez mene biti sam.

U zagrljajima ostajem na bršljanu.

Neudomljen je danas moj ženski lik

Tako mi je ljubav u rasejanju

Da je nema.Izgubljena je tik

Ne može više kući da se vrati.

I ja ne želim uopšte da sam tu.

Hoćeš li mi pomoći da me prati?

Zvuči spolja jedan urgentan zvuk

Ka opustelim alejama i baštama

Dovukao se bez cilja i bez konja

Violončela su donele  sluge u maštama

Osetivši uz telo munihiona,

Pred svećama upaljenim proplakuju

Raspeće ćuti kraj njih. Van

U sumrak lagano i tajno se razmakuju

Progonjeni nedosanjani san.

 

*) Ana Terter je kći bugarskog cara Georgija Tretara I. Četvrta po redu Milutinova supruga, u od  1284. do 1299. godine, nakon proterivanja Jelisavete Arpad.

Prepev sa bugarskog: Najdan Stojanović

 

O autorici:

   Vanja Hristova Georgieva je rođena 15. 12 1967. godine u gradu Crveni Breg, Republika Bugarska.

Izdala je zbirke pesama: „A kuda sada“, „Smisao života“, „Sa verom u srcu“, „Jedna različita stranica“, „Oči dana“, koje je uredio Evtim Evtimov, „Vilendorfska Venera“ (urednik Jordan Milev), „Vremenska dvokolica“ (na bugarskom jeziku – urednik Marin Kadiev, na makedonskom – urednik i priredjivač Petko Šipinkarovski i na engleskom jeziku – urednik i  prevodilac Mihajlo Sviderski). Sa povijenom tematikom su knjige:“Ulpija Nikopolis ad Istrum, „Merope“, „Pod nedozrelim senkama Nukte“ (urednik Matej Šopkin), „Igra Salisa (urednik Ivan Serafimov, „Naslednici Herakla ( na bugarskom jeziku – urednik Aleksandar Kalčev, a na makedonskom jeziku – urednik Petko Šipinkarovski), “Povratak u Galiciju“ (na bugarskom jeziku, takođe urednik Aleksandar Kalčev),  „Ispred žrtvenika i oltara“ (urednik Matej Šopkin) i „Putevi proviđenja“ (urednik Marin Kadiev), koje se čitaju u Nemačkoj, Makedoniji, Srbiji, Rusiji, Poljskoj, Švedskoj, Albaniji, Norveškoj, Jermeniji, Indiji, Japanu, Americi, Izraelu, Italiji, Kanadi, Austriji, Potrugaliji, Baškiriji i dr.  U štampi su joj knjige: „Naslednici Herakla“ – na engleskom jeziku), „Oči dana“ (na makedonskom jeziku), „Zov Nimfeja“ – na ruskom u originalu, „Za slobodu“ i „Duž obale i mora“, isto sa istorijskom poezijom kao i „Inna wiara“ „Tuđa vera“ – poezija na  poljskom jeziku u originalu).  Prevodilac je sa srpskog na bugarski jezik lirske knjige poete Najdana Stojanovića (Surdulica, Srbija) – „Vila“, koja je izašla iz štampe u novembru 2012. godine, kao i sa mekedonskog na bugarski jezik knjige makedonskog pesnika Mihajla Sviderskog – „Kroz san od magle i kiše“, 2013. godine. Trenutno priprema nekoliko zbirki  poezije na bugarskom, ruskom i poljskom jeziku i piše roman sa istorijskom sadržinom u tri toma za dakijske ratove pod naslovom „Volja protiv volje“.

Radi i na različitim prevodima stranih pesnika i pisaca sa ruskog, makedonskog, srpskog i poljskog jezika.  Zastupljena je u velikom broju zbornika, almanaha, časopisa i antologija.

Član je Saveza nezavisnih bugarskih pisaca, Udruženja pisaca „Bran“ u makedoniji, Saveza kraevedite u Bugarskoj, Udruženja pisaca Kraljevine Švedske i Saveza pisaca Republike Srbije. Bila je i predsednik literarnog kluba pisaca „Nikola Jonkov Vapcarov“ pri Vojnom klubu u Velikom Trnovu..

 

 

 

Ivo Ćurak: tri pjesme iz 1996.

11 Nedjelja pro. 2016

Posted by antozirdum in Nekategorizirano

≈ Komentiraj

172

IZ KOLEKCIJE RATNIH SNOVA

 

jedan rov

spaljen krov

tajanstven broj

 

svilena marama

zelena dolama

panorama

 

čaroban svijet

zgažen cvijet

let

 

poljubac

mrtvac

gradac

 

ples

stres

i naglo buđenje
 

 

PJESNIK

 

Sve boli dušu pjesnika:

ljepota

mržnja

ljubav

 

Sve boli dušu pjesnika.

 

Samo bol je drukčija.

Sve drugo je isto.

 

Kad pjesnik pjeva

u kutu njegove duše

ima mjesta za sve ljude

za sav svemir!

 

Svi su tada otkupljeni:

njegovom ljubavlju,

njegovim bolom,

njegovom samoćom!

 

 

KAMEN

 

Na kraju dana

puta

života

Pada zavjesa

na pozornicu

na oči

I to je kraj

Jedan putnik poderao kartu

Orfej se okrenuo

Pravednik treći put zijevnuo

Treća tajna odgonetnuta

Svi pečati otvoreni

 

A snijeg jednako pada

Duša tuži

Treba propovijedati o odricanju

Kada sve izgubiš

Obaviti križni put

A kamen već stavljen

na leđa

na dušu

na grob

I tako zajedno

s Isusom

sa Sizifom

Tješim se

Ukočen samoćom

Aanto Marjanović: dvije domoljubne

11 Nedjelja pro. 2016

Posted by antozirdum in Rodoljubivo-domoljubna poezija

≈ Komentiraj

 

 MAŠTANJE O BOSNI

(Ljeta gospodnjeg 1993.)

 

To je treperava svjetlost

u sumraku zbilje

Maštanje nas prima

u svoje okrilje

 

Ti trenuci sreće

to su slatki časi

kad se nada rađa

s beznađe gasi.

 

 

BOSNA

 

Bosna je jah,

Bosna je ah,

Bosna je oh,

i joj, joj i joj.

 

I jah i ah

I oh i joj

sve je to skupa

neprebol moj

 

Anto Zirdum: Između raja i pakla

02 Petak pro. 2016

Posted by antozirdum in Primijenjena poezija

≈ Komentiraj

muto

Svatko ima svoj raj

i pakao svoj

Zapravo,

svoju predodžbu o tome

a predstave i predrasude

toliko se razlikuju

da je nečiji pakao

nekome rajski

i obratno naravno

a svačiji život

uglavnom se provuče

kroz iglene uši

između stvarnog raja

i stvarnog pakla

ako oni stvarno i postoje

Pretplati se

  • Entries (RSS)
  • Comments (RSS)

Arhiva

  • Siječanj 2023
  • Studeni 2022
  • Rujan 2022
  • Kolovoz 2022
  • Srpanj 2022
  • Lipanj 2022
  • Ožujak 2022
  • Veljača 2022
  • Siječanj 2022
  • Prosinac 2021
  • Studeni 2021
  • Listopad 2021
  • Lipanj 2021
  • Svibanj 2021
  • Travanj 2021
  • Ožujak 2021
  • Siječanj 2021
  • Prosinac 2020
  • Studeni 2020
  • Listopad 2020
  • Rujan 2020
  • Kolovoz 2020
  • Srpanj 2020
  • Svibanj 2020
  • Siječanj 2020
  • Prosinac 2019
  • Studeni 2019
  • Rujan 2019
  • Lipanj 2019
  • Svibanj 2019
  • Travanj 2019
  • Ožujak 2019
  • Veljača 2019
  • Siječanj 2019
  • Studeni 2018
  • Rujan 2018
  • Kolovoz 2018
  • Srpanj 2018
  • Svibanj 2018
  • Travanj 2018
  • Ožujak 2018
  • Veljača 2018
  • Siječanj 2018
  • Studeni 2017
  • Listopad 2017
  • Rujan 2017
  • Kolovoz 2017
  • Srpanj 2017
  • Lipanj 2017
  • Svibanj 2017
  • Travanj 2017
  • Ožujak 2017
  • Veljača 2017
  • Siječanj 2017
  • Prosinac 2016
  • Studeni 2016
  • Listopad 2016
  • Rujan 2016
  • Kolovoz 2016
  • Srpanj 2016
  • Lipanj 2016
  • Svibanj 2016
  • Ožujak 2016
  • Siječanj 2016
  • Prosinac 2015
  • Studeni 2015
  • Listopad 2015
  • Rujan 2015
  • Kolovoz 2015
  • Srpanj 2015
  • Lipanj 2015
  • Svibanj 2015
  • Travanj 2015

Kategorije

  • ANTO ZIRDUM POEZIJA
  • Grah za Iliju Ladina
  • LJubavna poezija
  • Nagrada "Anka Topić"
  • Nekategorizirano
  • Poezija za djecu
  • Prevedena poezija
  • PRIKAZI
  • Primijenjena poezija
  • Rodoljubivo-domoljubna poezija
  • SF POEZIJA

Meta

  • Registriraj se
  • Prijava

Arhiva

Arhiva

Blog statistike

  • 128.900 hits

Poezija za djecu

  • ANTO ZIRDUM POEZIJA (8)
  • Grah za Iliju Ladina (54)
  • LJubavna poezija (12)
  • Nagrada "Anka Topić" (22)
  • Nekategorizirano (93)
  • Poezija za djecu (77)
  • Prevedena poezija (26)
  • PRIKAZI (5)
  • Primijenjena poezija (46)
  • Rodoljubivo-domoljubna poezija (7)
  • SF POEZIJA (15)
Follow PRIMIJENJENA POEZIJA on WordPress.com

Najnoviji komentari

antozirdum o Preliminarni popis 120 autora…
Autori i pjesme uvrš… o Ranko Risojević: NAJLJEPŠE PJE…
Jasmina Hanjalić o Dodjeljena nagrada “Anka…
samka1 o ABECEDNI POPIS PRVIH KNJIGA BH…
Jasmina Hanjalić o ABECEDNI POPIS PRVIH KNJIGA BH…

Blog statistike

  • 128.900 hits

Hours & Info

3999 Mission Boulevard,
San Diego CA 92109
1-202-555-1212
Lunch: 11am - 2pm
Dinner: M-Th 5pm - 11pm, Fri-Sat:5pm - 1am

Napravi besplatnu web stranicu ili blog na WordPress.com.

Privatnost i Kolačići: Ova web-stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove web-stranice prihvaćate korištenje kolačića.
Kako bi saznali više, uključujući kako kontrolirati kolačiće, pročitajte ovdje: Politika kolačića
  • Prati Pratim
    • PRIMIJENJENA POEZIJA
    • Already have a WordPress.com account? Log in now.
    • PRIMIJENJENA POEZIJA
    • Prilagodi
    • Prati Pratim
    • Prijavi se
    • Prijava
    • Prijavi ovaj sadržaj
    • View site in Reader
    • Upravljanje mojim Pretplatama
    • Sakrij ovu traku
 

Učitavanje komentara...