• Kontakt
  • Riječ urednika

PRIMIJENJENA POEZIJA

PRIMIJENJENA  POEZIJA

Category Archives: Nagrada “Anka Topić”

PRIGODNA STOPJESMICA BH PJESNIKINJA OD 1908. DO 2008.

15 Četvrtak tra. 2021

Posted by antozirdum in Nagrada "Anka Topić"

≈ Komentiraj

BESPLATNA KNJIGA

izgubljene_zvijezdePreuzmi

JEDNOSTAVNIM KLIKOM MOŽETE BESPLATNO PREUZETI PANORAMSKI PRIKAZ 100 BH PJESNIKINJA ODNOSNO IZBOR IZ NJIHOVIH PRVIH KNJIGA POEZIJE.

PREDGOVOR

Razdvajati, izdvajati,  suprotstavljati i sučeljavati poeziju  muškaraca i žena po bilo kojem osnovu nema nikakve logike, osim u jednom slučaju. Taj slučaj nastao je povodom stote obljetnice izlaska prve knjige poezije domaće pjesnikinje Anke Topić IZGUBLJENA ZVIJEZDA, kao izraz potrebe da se sagleda koliko pjesnikinja se nalazi na poetskom nebu ponad Bosne i Hercegovine. I upućeniji ljubitelj poezije danas vam neće nabrojati više od desetak imena pjesnikinja u Bosni i Hercegovini, jer zapravo toliko njih je i ostavilo dubljega traga u našoj sveukupnoj duhovnosti. Kada se radi o pjesnicima taj isti upućeniji ljubitelj navest će vam puno više muškaraca.

Ne želeći suditi i prosuđivati zašto je to tako, odlučio sam tek napraviti uvid u stvarno stanje i tako sam još 1998. godine počeo pratiti poetsku produkciju žena, slagati svoja sazviježđa u kojima ima nekoliko vidljivih zvijezda, te mnoštvo manje vidljivih. Čak i onih koje su oku običnoga promatrača ostale nevidljive – izgubljene u zaboravu.

Cijeli taj trud sagledavanja, čitanja i isčitavanja, urodio je podugačkim popisom kojega smo otvorenoga stavili na web stranicu www.hkdnapredak.com kao prvu online panoramu stvaralaštva bosanskohercegovačkih pjesnikinja pod istim nazivom IZGUBLJENE ZVIJEZDE. Na toj web stranici svaka pjesnikinja predstavljena je sa po tri pjesme (uglavnom je to izbor iz prve knjige pjesama, a tek ako nikako nismo mogli doći do te knjige izbor je vršen iz drugih knjiga), izvodom iz recenzije i osnovnim bio-bibliografskim podacima.

No, povod je tražio prigodnu knjigu, nešto opipljivo. Tražio je knjigu vrjedniju od same prigode. Tražio je zbirku više autorica, panoramu, antologiju, nešto gdje će sve ostale pjesnikinje upoznati svoju predšasnicu Anku Topić. Bilo je više prijedloga, ali prigodničarstvo ima svoju logiku, te sam na koncu odlučio napraviti PRIGODNU STOPJESMICU u kojoj će biti 100 pjesama od stotinu pjesnikinja.

STOPJESMICA je koncipirana kao kronologija koja prati godine izlaženja prvih knjiga poezije (samostalnih) i to samo onih, osim nekoliko iznimki, koje su izdate u Bosni i Hercegovini. Budući su u Bosni i Hercegovini objavljivale pjesnikinje koje su rođene izvan ove države (neke su samo rođene negdje vani, a cijeli život žive tu; neke su baš doselile trbuhom za kruhom i tu ostale, a neke su doselile i odselile), njih po osnovnoj logici nismo mogli zaobići, ali smo ipak više prednosti dali domicilnim autoricama.

Nepravedno je to prema vrsnim pjesnikinjama koje su obilježile pjesnički život u BiH, ali nepravedno je to i prema pjesnikinjama rođenim u ovoj zemlji, (Benita Prkačin, Nada Kesterčanek Vujica,  Vera Arapović, Zlata Artuković,  Mara Galić, Borka Tadić, Jovanka Savanović, Ljubica Benović, Senada Smajić,  Emina Ćirić i druge)   a koje su prve ili sve knjige, iz raznoraznih okolnosti, objavile u drugim državama, a nisu zastupljene u ovom pregledu iako to kvalitetom zaslužuju. No,  ova prigodna antologija vezana je za izlaženje prve knjige poezije jedne žene u Bosni i Hercegovini i uglavnom prati tu logiku.

Nepravedno će ova stopjesmica isključiti vrsne pjesnikinje za djecu kao što su Nura Bazdulj Hubijar, Dragica Đekić, Anica Mišetić, Mirsada Destanović, Amra Kardić Šijan, Vladanka Kajić, Dragicu Popović i još desetak autorica koje pišu isključivo ili pretežito za djecu.

Sam koncept uvrštavanja samo jedne pjesme od jedne pjesnikinje (još iz prve knjige) protivan je logici antologija i nepravedan prema onih desetak zvijezda jakoga sjaja koje se već nalaze u drugim antologijama. Zato ova prigodna stopjesmica, ma koliko podsjećala na antologiju, nije tako niti zamišljana niti nazivana. A budući  su sve antologije koje sam ja u Bosni i Hercegovini vidio vrlo nepravedne prema ženama ova knjiga će otkloniti neke buduće nepravde, jer se pred lice javnosti izvlači impozantnost stvaralaštva žena, od kojih bi mnoge bile i poznatije od nekih pjesnika da ih neumitna patrijarhalna logika, po kojoj se žena po udaji i rađanju bavi drugom poetikom, po kojoj njezina pjesnička zvijezda   blijedi i nestaje (neću da kažem pada), a majčinstvo i supružništvo zauzima odlučujuću ulogu.

Ovaj pristup determinirao je još jednu činjenicu u izboru, a riječ je o tome da sam preferirao pjesme iz prvih knjiga što bi za afirmirane i aktivne pjesnikinje značilo, odabir iz njihove rane faze. Time su sve pjesnikinje, i one koje su objavile samo jednu knjigu i one s više, dovedene u   približno istu poziciju, a to, osim nekoliko iznimki, znači i pjesništvo mladih osoba. Naravno, to je otežalo cijeli zahvat, ali ga je učinilo konzistentnim, sukladnim prigodi i namjeri da ovaj pregled bude i kronologija ozračja u kojoj se krhko biće pjesnikinja suočavalo s okolnostima vremena u kojemu su stvarale i objavljivale. Jer, sama činjenica da do šezdesetih godina nije objavljeno više od desetak knjiga poezije žena, govori dovoljno sama za sebe.

Ajša Zahirović je svoj izbor završila s pjesnikinjama rođenim do 1950. godine, a i meni se nametnula potreba za  rezom s nekom godinom. Napravio sam ga sa 1982. godinom, jer se tada nekako navršava i 100 godina od rođenja Anke Topić,  tako da su u ovom izboru zastupljene punoljetne pjesnikinje, i zrele osobe. Naravno, nepravedno je to prema nekoliko izuzetnih mladih pjesnikinja, ali je priređivača spasilo od pritiska poplave knjiga nezrelih pučkoškolarki i srednjoškolarki, kakvih je u posljednjoj deceniji puno, prilično nekritički, producirano.

Na svu sreću, sve ove prigodom izazvane ²nepravde² otklonili smo u prvoj otvorenoj online  elektroničkoj panorami poezije bosanskohercegovačkih pjesnikinja (i onih koje su rođene u BiH, a objavljivale izvan BiH   kao i onih koje su objavljivale u BiH, neovisno od toga gdje su rođene). Ona će se stalno ispravljati i dopunjavati, tako da će priređivači sličnih antologija imati mnogo manje muke da naprave svoje izbore, naročito ako se ne zarobe u prigodnim brojkama kao što je broj godina od izlaženja nečije knjige ili od nečijeg rođenja ili smrti. 

Priređivač ove stopjesmice zahvaljuje svima koji su na bilo koji način pomogli u njezinu nastajanju, a posebno Ajši Zahirović, koja je 1985. napravila prvu, ovoj sličnu knjigu, bez koje bi i ova bila puno manjkavija, naročito glede hvatanja ozračja doba u kojemu su neke danas starije i afirmirane pjesnikinje stvarale u mladosti.

Naravno, mnogo su nam pomogle i antologije Huseina Tahmiščića, Veselka Koromana,  Zdravka Kordića, Enesa Durakovića, Željka Ivankovića, Radivoja Mikića, Aleka R. Peranovića i silan trud Mirka Marijanovića, te prijateljska pomoć Julke Erceg,  Kristine Mrđa, Žarka Milenića, pokojnog Marka Martinovića, Željka Grahovca, Almira Zalihića, Antuna Lučića, Vatroslava Matića, Marka Raulića i mnogih drugih. Treba tu zahvaliti i predsjedniku HKD Napredak dr. Franji Topiću koji je silnu snagu založio da ovo društvo učini otvorenim svim projektima u kojima se plete pletenica našega bosanskohercegovačkog zajedništva sa bogatstvom njegovih različitosti i upliće u bogatu europsku kulturu. Osjećam potrebu zahvaliti i Magdaleni Zmyslowskoj, Poljakinji koja je na sajmu u Frankfurtu načula kako pripremam ovu panoramu i slijedećega dana došla interesirati se kada će biti završena. Odmah je izrazila želju da istu prevedu na poljski, jer njoj se to učinilo značajnim projektom i pravim mostom u približavanju europskih kultura.  Njihov trud i ljubav olakšali su nastajanje ove knjige i zato im posebno zahvaljujem, kao i svim drugim prijateljima koji su na bilo koji način pomogli da  probijem barijere naše rascjepkanosti i zatvorenosti u torove ideoloških i dnevnopolitičkih matrica.

Slijedeći te matrice pokušao sam napraviti popise po nacionalnom ključu, ali on se nije podudarao sa jezičnim ključem, a sam jezični ključ tu je vrlo diskutabilan jer se zapravo radi o najmanje 5 jezika i stotinu poetika od kojih svaka ima svoj metajezik. Tako smo zapravo dobili prigodnu panoramu u kojoj se zrcali jedinstvenost različitosti  kroz stogodišnje razdoblje ispunjeno strahovima i nadanjima, ljubavima i strepnjama, opsesijama i opsjenama, snovima i vizijama bosanskohercegovačkih žena koje se ni po čemu bitnome ne razlikuju od svega toga kod muškaraca. Tek, zeru koju po tankoćutnoj ženskoj intuitivnosti, jasnijem govoru srca i većoj okrenutosti ljubavi – posebno majčinskoj.

Svaki priređivač sličnih knjiga, ma koliko se trudio oslikati poetiku autora, svjesno ili nesvjesno kroz svoj izbor ekstrapolira i svoju poetiku. Da ne bi pretjerao u tome ovaj priređivač je prvo odvajao po tri pjesme koje odražavaju tematske preokupacije i razvojnu nit te stilske specifičnosti autorica u njihovim prvim knjigama, a onda je u odabiru jedne od te tri pjesme slijedio svoju poetiku; a to će u konačnici značiti preferiranje jezgrovitijih i cjelovitijih pjesama, osim u slučajevima kada se to nije dalo izbjeći, te originalnih stilskih rješenja.

Za očekivati je bilo da će ova stopjesmica vrvjeti od ljubavne poezije mladih žena, jer svevremena i sveprisutna tema ljubavi kao sjenka prati poeziju. I tu zamku smo izbjegli upravo zato što većina ljubavnih pjesama liče jedna na drugu, a među onima ostalima pronalazili smo i tematski i stilski snažnije, zanimljivije i životnije pjesme.

Paradigma u pristupu  je pjesma ²Prognanik² Anke Topić. Ova pjesnikinja nikada ne bi bila ni u kakvoj recentnijoj antologiji, jer naprosto njezina poezija nema ni snagu ni značaj za bosanskohercegovačko, a ni za šire (austrougarsko) pjesništvo. Spomenuta pjesma po svim kriterijima može ući u svaku antologiju. No, da se nije dogodio ovaj nesretni rat ni ovaj priređivač ne bi primijetio njezinu snagu, univerzalnost, dijalektičnost i nadasve modernu, za njezino doba premodernu strukturiranost. Tu pjesmu mogli bi proglasiti himnom svih prognanika na svijetu, kako onih iz prošlosti tako i onih u budućnosti, jer u posljednjem stihu on prognanik prognanoga pjesnikinja mudro uočava povijesnu konstantu cikličnosti i uzajamnosti proganjanja. Ovu pjesmu ona je napisala prije 1908. godine. A proganjanja na ovom tlu bilo je i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu, nažalost i u ovom zadnjem ratu kojemu ni najmudriji pjesnici još ne nađoše imalo prikladna imena. 

A, u svakoj prvoj knjizi poezije, u većini slučajeva,  ima nekoliko takvih pjesama i zato je ovo izbor pjesama, a ne pjesnikinja. Stoga je ovaj izbor vođen logikom vremena u kojemu su pjesme nastajale, a ne izvanvremenom i izvanprostornom  ljepotom rovanja po nutrini svojih patnji. U ovom izboru nazire se sva ljepota, sva tragika, sva punina života na granici svjetova, koja je postala središte  dodirivanja i prožimanja kultura, religija, tradicija i interesa  svih mogućih silnica. Zbog toga je i ova prigodna stopjesmica, bez obzira što se radi o poeziji žena, neispričljiva priča o okolnostima življenja u kojima je i muškarcima bilo teško nositi se s barijerama, a tamo gdje je muškarcima teško ženama je još teže.

Bez obzira što se u većini slučajeva radi o izgubljenim zvijezdama, ovaj i ovakav izbor imat će smisla ako i samo malo probudi pospano sjećanje na ljepotu doživljaja življenja i u najgorim okolnostima, kao i onima između njih, jer senzibilna ženska duša, ako ništa drugo, životu je sklonija, naročito kada se radi o pjesmotvoračkom izražavanju volje za boljim, ljepšim, skladnijim životom i suživotom, egzistencijom i koegzistencijom.

Povjesničari umjetnosti  imaju neodoljivu potrebu umjetnike svrstati u određene pravce, stilove, epohe, estetike, pokrete, trendove, mode i sl. To je možda i moguće činiti u jednom i vremenski i prostorno širem kontekstu, ali u našim okolnostima, kada, primjera radi, u polovici promatranog razdoblja od 1908. do 1958. imamo samo 3 od 100 probranih pjesnikinja, naprosto nema smisla činiti u ovakvoj panorami. Naravno, ne treba smetnuti s uma da je dobrih pjesnikinja u ovom razdoblju bilo, da su pisale i objavljivale u raznim listovima i časopisima, da su časopisi u njihovo vrijeme bili značajniji za poeziju nego knjige, ali, ako bi tražili proporcije lako bismo uočili golemu disproporciju u produciranju knjiga poezije muškaraca u odnosu na žene.

Sasvim je sigurno da su sve prve knjige poezije recenzirane. No, nisu u svima objavljivane recenzije, niti izvodi iz recenzija. Vjerojatno je da je barem o polovici objavljen negdje neki prikaz, ali u ovoj situaciju u BiH naprosto nije bilo moguće pregledati te materijale. Tako sam, gdje god je to bilo moguće o svakoj autorici, u pravilu o njezinoj prvoj knjizi, dao kratki izvod iz recenzije, a tamo gdje to nije bilo moguće napisao sam kratku bilješku o toj pjesnikinji i njezinoj poeziji.

Držim da pozornom ljubitelju poezije s razvijenim osobnim ukusom ne treba recenzijama  usmjeravati prosudbu, (o ukusima ne vrijedi raspravljati, a zašto bi nekome uskratili pravo na kreativno čitanje),  ali kako će, držeći ovu knjigu pred sobom imati samo po jednu pjesmu, nekoliko rečenica o knjizi iz koje je izvađena neće biti na odmet.

I na kraju, duboko vjerujem da će ova knjiga, uz sve njezine manjkavosti, otvoriti mnoštvo novih horizonata koje smo slabo nazirali, a neke zvijezde čiji sjaj je izblijedio u našemu sjećanju makar malo osvijetliti svjetlošču naše ljubavi za ljepotom.  

Anto Zirdum

ENESA MAHMIĆ: FAUSTOVA KĆI

06 Utorak tra. 2021

Posted by antozirdum in Nagrada "Anka Topić"

≈ Komentiraj

KREIRANJE HISTORIJE

Grčki pohodi na Troju. Mitologija. Žena.

Pohodi varvara sa sjevera na jug. Lete glave.

Džingis-Kanovi pohodi na Aziju. Gore rukopisi.

Horhe Tiskornija 4.646 dana dana piše logoraški dnevnik.

Na cigaret papirima.

Skriva ih u procjepima zida.

Ili tijela.

Nikotin falsifikuje slobodu.

Na svaka tri koraka pušili smo.

Riječi su gorjele, napisane i nenapisane.

Maksa Ernsta je spasila njegova buduća supruga,
                                          kolekcionarka Pegi Gugenhajm.

Market bola. Krcati muzeji. Redovi.

Unuci ubica Šarlote Salomon stoje u redu ispred galerije.

Dive se umjetničkom talentu žene koja je umila u Aušvicu

U smadu mokraće.

Ruski pohodi na Ukrajinu.

Ruanda. Bosna. Stotine silovanih žena.

Neko večeras pije šampanjac, neko rida glasno.

Hodala sam svijetom i vidjela da neki životi koštaju duplo manje

Od drugih

KRAKOW

Ne mogu zaboraviti jevrejske četvrti u Krakovu.

Ni podrumske radnje,

u kojima po cijeli dan gore svjetiljke

sve do 8 sati uveče,

kada se zaključavaju kapije i ljubavnici dozivaju jedni druge

niz duboku praznu ulicu,

sladostrasno,

molećivo i tužno: Maaarek! Gaabor! Eeevaaa!

Ponekad čujem tako oštar povik,

tako nametljiv,

tako očajnički ljudski,

pa ustanem da pogledam kroz prozor da nije namijenjen meni.

Mada znam da to nikako ne može biti,

jer sam u stranom gradu,

tako daleko od kuće.

DELFI

I prije nas

Ovdje su dolazili po odgovore

I kad bi ih dobili

Budućnost ih je opet zaskočila nespremne

Tu, ponad Pitijinog hrama

Osjećam svu bijedu smrtnika

U strahu

Vučem te prema sebi

Mrvim te rukama

Kao što su starosjedioci mrvili zemlju za vinograde

Od zemlje jesmo

I zemlji ćemo se vratiti

EGIPAT

Bila sam gubavi Lazar ispod bogataševog krcata stola

I bila sam faraon Amenhotet

Naredila sam svećenicima

Da na tajni zid moje piramide uklešu natpis:

„Amenhotet gleda ljepotu sunca

Više je Amenhotetova duša nego Orion

I povezana je s donjim svijetom“

Naslutila sam opasnost posmrtnog života

Ali ni izdaleka nisam mogla zamisliti šta mi se sprema

Poslije spuštanja

APRIL U PARIZU

Naleti vjetra raznose latice japanske trešnje

Po Champ de Marsu

Ružičaste pahulje

Padaju prolaznicima po kosi i ramenima

Nekako, tuga je manje tuga

Zaborave se izlizane cipele,

Žuljevi na rukama

Prazni džepovi…

Postoje samo te ružičaste pahulje

I ljepota trenutka

Merima Handanović: Kihoteske

22 Četvrtak lis. 2020

Posted by antozirdum in Nagrada "Anka Topić"

≈ Komentiraj

Iz prve knjige poezije

Sinkretizam ulične groteske

Snena hodim ulicama pustim i punim u isto vrijeme.

Nigdje čovjeka, a svi isti, u maglenoj istosti istopljeni.

Svi pripadaju svima, niko sebi samome.

Kako da neko pripada sebi kad sebe nema?

Nema život, nema vrijeme, nema snova,

samo lijevak nad glavom, koji neko drugi stavi.

I, kad za nešto pitam, odgovor ne dobivam.

Čekam da lijevci i izmi progovore.

Kažu mi da treba imati moderan style, on vodi high.

A ja gledam, svijet je nekako baš down.

Svijet istosti. Svijet kojeg nema.

O jeziku bližnjeg svoga

Irmi Serdarević

Životi naši izvezeni od puteva i bespuća

uvijek su imali različite smjerove, ista odredišta, ista svratišta. Ars poetica

i Ars retorica, kofer pun knjiga, misli pune neznanja.

Gavran i Annabel Lee, sve nedoumice

i dozivanja Sokrata da nas uči napisanom i skritom,

još odjekuju pustim hodnicima naših bića i aorta.

Sve smo miješali da bismo našli sebe.

Sebi svojstveni i isto drugačiji,

gubili smo u propuntama predubokim.

Bolešljivo traganje nas podučilo da je sve početak,

da je svaki dan konfuzno sumnjanje u sve.

Izgubljeni, pronašli smo sebe.

Kihoteske

Večeras bih ti napisala pjesmu,

ali tvoje suze mi razlijevaju tintu.

Potapaju mi prošlost. Doći će neko i ukrasti lice dječije,

odnijeti nemire i borbe besmislene.

Doći će neko u život sivi i pričati o ljepoti života.

Neće znati ništa o meni.

Neće znati ništa o životu kojeg proživjeh.

Neće imati pojma o bitkama izgubljenim,

o ljubavima neljubljenim i o stazama bivšim.

Doći će neko i htjeti da ukrade ljepotu i mladost od samoće.

Postoje bitke unaprijed izgubljene.

Vječiti Don Kihoti samo prođu,

njih neka ne zaustavlja, reci mu.

Žaklina Kutija: Izbor iz knjige pjesama: Riječi s vrha vala

02 Četvrtak srp. 2020

Posted by antozirdum in Nagrada "Anka Topić"

≈ Komentiraj

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

DUH

 

Sa smetlišta riječi

veličine planine

proviri neki stih

kao miš

iz rupice srca.

I ja zaboravim

sav otpad svijeta

zureći

u bojažljivo

protrčavanje duha.

 

 

OMČA

 

Mir samoću miluje

u povoju od mraka.

Sjene stazom pričaju

omču misli snuju.

 

Umoran šetač nosi put

stopama iz blata.

Po stazi trag očišćenja

putokaz sjeni ostavlja

 

Omča misli steže se

kraj staze nazire.

U povoju od mraka

mir samoću miluje.

 

PJESMA KOJU NE TREBA NAPISATI

 

Priča u parku

o revoluciji

pa evoluciji

evoluciji koja evoluira

u Ništa

još jednu o uzaludnosti mijena

kada je sve uvijek isto

samo se mijenjaju odijela

A, misao čista

smiješna

u svojoj naivnosti

uvijek ostaje

neizrečena.

 

SANDRA CVITKOVIĆ: Lucidni zapisi

24 Petak sij. 2020

Posted by antozirdum in Nagrada "Anka Topić"

≈ Komentiraj

 

Izgubljena pošiljka

„ Draga I.

Sretan ti rođendan,

tebe i M. tata voli najviše

na svijetu.

Nedostajete mi,

Tata.”

Meni su rekli da nitko u ćeliji

ne može spavati od njega,

a ima ih dvanaest

i svi žele kući.

Draga I.

Sretan rođendan i od mene,

koliko godina imaš?

Nadam se da su ti probušili uši

dok si bila beba

Kažu da manje boli ako se ne sjećamo

Ako poštar ne uruči pismo portiru,

Ja imam dvadeset godina,

tj.

toliko sam imala prvi put kada

sam čitala krivični zakon

Moja I, nigdje manje pravde nego u palati pravde

 

Povratne karte jačaju smisao za telepatiju

Promatranje kiše na tuđim prozorima

ti je vjerojatno najstranije

Mašem prolaznicima kroz zamagljena

stakla nekog američkog filma

iz osamdesetih

Noć je vjetrovita uz

povremen zvuk kočnica

Spuštam rolete u 5:20

Umara me broj ljudi koji večeras

googlaju univerzalne brave

Umjesto toga, upijam miris plastičnog kaktusa

i pitam se kakav je to

biljni daltonizam

Kad konzumiraš boje na šalterima

nema nijednog daltonista na birou

Kad konzumiraš lingvistiku,

nekoliko je načina da objasniš beznađe

Na sarajevskom avazu večeras piše

                     hrabar čin

   

 

Stranci rade loše dokumentarce o lokalnom stanovništvu

 

Ekavica ujutru miriše na prvu gorču kafu

uposlenika u prosvjeti

uzdasi se uvrštavaju u klasičnu uvertiru

dugometražnog filma

a veznici štite od pljuska visećih naranči

Na granici ne prepoznaju moj nacionalni identitet,

uvečer nosim puštenu kosu

i šutam kamenčiće po nepoznatim predgrađima

I sa ekavicom i sa kafom koju ne znam poručit

Oštrim plastične noževe za

nedjeljni izlet u pučkoj kuhinji

Misticizam nije uvijek težak za dokučit

Ali je redovno teško probavljiv

Uže više ne služi za igranje lastiša na velikom odmoru

Stranci su jutros preselili na našu radio stanicu

Emina Đelilović:OVAJ PUT BEZ HISTORIJE

17 Petak sij. 2020

Posted by antozirdum in Nagrada "Anka Topić"

≈ Komentiraj

Prije i poslije potopa

Prije potopa nismo pili flaširanu vodu
Bog nas više neće kažnjavati istom žestinom
Sve ostaje na svome mjestu
Iako smo se ranije spoznavali u našem grijehu
Sada ne prepoznajemo ni likove ni grijehove
To isto kamenje, isto sunce i nebo se smiju.
Ostalo je isto kosmičko lutanje što oduzima energiju
Majke koja s djetetom sjedi u prolazu
I fotografiše se za facebook.
Ili djevojke koja odmjerava svoj lik u izlogu.
Život je lijep ako možeš da si priuštiš vodu bez kamenca
Glasi otprilike filozofija sunca
Mirno je i više nema potopa
Samo kraj.

Kvrckanje u kvartalima

Zvali smo te Lepa Bela
S telećim mozgom i parom ukrasnih šnalica,
koje su se ukrštavale kada si pisala
imaginarna pisma realnim ljudima,
kuhala mužu hljeb i birala osunčane haljine.
Grickala si nokte, a onda si počela pisati krvlju.
Slikala po zidu ogromne ptice,
udomljene u velikim Božićnim čarapama.
I govorila kako hljeb miriši i da je bijel.
I da je tijelo sveto nabubrilo.
Ti si bila posebno gola
Ličila si na razočaranu Mariju
Snijeg nije nikada pao da sakrije tragove.
Boje su se topile, slova su se širila,
sve dok tvoje oči nije progutala deklaracija iščeznuća.
Muž i sin su te bacili.
Bila si teška, ali jedinstvena.
Noć je bila tiha.
Grijala si vasionu Lepa Bela.
Lagano, u kvartalima.
Kvrckala.

 

Proljetni čovjek

Misliš da je kasno pisati o proljetnom čovjeku.
Sve okolo odiše simbolima
Još uvijek ti noge preskaču jedna drugu
Igraš lastike u dvorištu
Ugrijala se prašina pod stopalima
Ulice su se iznenada ožarile
Raspjevani beton ima težnju ka nebu
Steglo te nanadahnuto nešto u grlu
Razmišljaš o tome da su tvoje ideje sopstvene praznine
Onda kada si naglašavala da si prešla sa sistema ljudi na sistem ideja
Gospodin umoran od pijanstva i kurvarenja
upitao te šta si do sada naučila o njima
rekla si da je to proces na šta se nasmijao
i rekao proces je jednako k****
Nekako si mislila u ovom času da je baš to istina
I nudila bi svoj umorni simbol posvuda.
Potom si se savijala i prolazila kroz lastiku
Bila je prljava i čađava kao žice Birkenaua
Dodirnula si samo jednom
I bajka se završila.

 

 

 

ABECEDNI POPIS PRVIH KNJIGA BH PJESNIKINJA OD 1908 – 2021.

16 Četvrtak sij. 2020

Posted by antozirdum in Nagrada "Anka Topić"

≈ 2 komentara

popis se neprekidno ažurira i molimo autorice da jave ako uoče kakve pogreške

AĆIMOVIĆ Ljiljana, PRIČE IZ ŠOLJE, 2004.

ADEMOVIĆ Zafira, MAJČINO PROLJEĆE, 1973.

AHMETAŠEVIĆ Hanifa, TRENUCI,  2013

ALAJBEGOVIĆ Bjanka,  IZMEĐU DVOJE  – BETWEEN THE Two, 2004.

ALERIĆ BEBIĆ Marina, BIJELI PELIN,  2016.

ALIBEGOVIĆ Veldina, 88 ISPOVIJEDI, 2013.

ALIČIĆ Aiša, NA IVICI NOĆI, 1978.

ALIKADIĆ Bisera, NOĆ I ĆILIBAR, 1972.

ANDRIĆ Jelena, IZMEĐU DVA SVIJETA, 2019.

ANDRIĆ Maja, IZ VREMENA ČISTE SVILE, 1990.

ANIČIĆ Viktorija,  PLAČ UMORNE GITARE,  2008.

ANTOLOVIĆ Zora, SAZDANA OD SNOVA; 2010.

ARAPOVIĆ Vera, UPORNO TRAJANJE, 1983.

ARNAUTOVIĆ Fadila, SRCE PRED ŽIVOTOM 1972.

ARTUKOVIĆ Zlata, LJUBAV S MIRISOM KADULJE, 1971.

AVDIĆ Lejla, IMAM SAN, 2010.

BABIĆ – ĐULVAT Sanja, OKO RTA DOBRE NADE, 1998.

BABIĆ Zdravka; RAZGLEDNICE IZ BILEĆE, 2014

BANDIĆ Esma, RAZGOVORI SA ŠEJHOM,  2013.

BAŠIĆ – ČEČO Adisa, HAVINE REČENICE, 1999.

BAŠIĆ Ljiljana, POLETI PJESMO, 1994.

BAVRKA Vanja, UBIRUĆI SVJEŽE PROCVALE JAGLACE, 2003.

BAZDULJ – HUBIJAR Nura, JA, SLAVNI JA, 1988.

BEĆIREVIĆ Mirsada, SVE ŠTO IMAM DUŠE, SARAJEVSKA JE, 1994.

BEGANOVIĆ Seida, INDEKS IZGOVORA, 2oo4.

BEGLUK Elma, NOTE MOG DJETINJSTVA, 2007.

BEGMAN-KARABER Samira, KOJI OVUD PROJDEŠ; 2008.

BEHIĆ Manuela, MEMOARI MOG SRCA, 2000.

BELJAN Mira , I GNJEV I BIJEG, 1993.

BENAC-KRSTIĆ Aneta, PLODAN KRČAG, 1976.

BENOVIĆ Ljubica, KOCKA NA PUTU, 1983.

BEREZOVSKA Vesna, RIJEČ PROTIV ZABORAVA, 1978.

BERIĆ Selena, KAPUTIĆ, 2015.

BIJELIĆ Tatjana , RUB BEZ RUBA , 2006.

BILALAGIC SANELA, MIRIS DUŠE, 2006.

BLEKIĆ Minka, NE OSTAVLJAJ ME, ????

BORIĆ ALENDAR Dunja, GOLUB, 1983.

BOŠKAILO Bisera, VILINO KOLO, 1991./2005.

BOŠKOVIĆ COVEN Žana,  ZABORAVLJENA U STIHU, 2019.

BOŽIČKOVIČ Nevenka, SEBI DO POJASA,

BOŽIĆ Milka, VREME I SMEH, 1978.

BOŽIĆ Nevenka Nena, IGRAJ KECA, 1981.

BRATIĆ Natalija, BAOBABI NA TLU BOSANSKOM, 1996.

BRČANINOVIĆ Senada, SVIJETLO TIŠINE, 2013.

BRKOVIĆ Daliborka, NA GREDI ZBILJE, 2000.

BUBALO Marija Aancila, TRAŽIM SVOJE KORIJENE, 1993.

BULJAN Slavica, ZAVJET KRVLJU POTPISAN, 1996.

BULJUBAŠIĆ Amina, ZA DUŠE SLIČNE MOJOJ; 2010.

BULJUBAŠIĆ MAGLIĆ Alma, DOLJE NA DNU ČEŽNJE, 2014.

BURAZER Dijana, NESVANJIVO, 1974.

CHRISTEN – JEZERČIĆ Ana, ŠARENI BISERI DJETINJASTVA, 2011.

CRNOGORAC Mila S. Bernardina, TRAG, 1994.

CRNJAC Slavica, DIVLJA RUŽA, 2003.

CVITKOVIĆ Sandra, LUCIDNI ZAPISI, 2019.

ČABARAVDIĆ-KAMBER Emina, MOJI STIHOVI.  1984.

ČAKIĆ Stana, MOJ RANJENI GOLUB, 1966.

ČANDIĆ Jašarević Indira, SUPA OD SLOVA, 1997.

ČAPELJ Tamara, VENERINA ORBITA, 2016.

ČARAPINA ĆULANIĆ Stanislava, KUĆA DJEDOVA, 1985.

ČEHAJIĆ Sejida , PUT JASNI, 2002.

ČEHIĆ ZENAČIĆ Zehra, U ZVJEZDANOM NEBU, 2006.

ČELAN Ružica, UZDASI MOJE DUŠE, 2018.

ČILIĆ Đurđica, MAPA SRCA, 2000.

ČVOROVIĆ Aleksandra, ŠAPAT GLINENIH DIVOVA, 2000.

ĆAVAR Tomislava Kata, BIJEG KRVI, 1997.

ĆETKOVIĆ-MILOŠEVIĆ Ljerka, PODIGNI GLAVU, 2015.

ĆIRIĆ Emina, ZAPIS NA USNAMA, 1977.

DAUTBEGOVIĆ KRAJINOVIĆ Jozefina, ČEMERIKE, 1979.

DAVIDOVIC Milijana, DUŠA RIJEKE / EJ FIZIKO UCENA, 2002;

DELIĆ Džeraldina Dina, ŠAPAT DUŠE, 2011.

DELIĆ Seada, PLAVI SAN, 2001.

DESTANOVIĆ Mirsada, IZGUBLJENA ŠARA, 2006.

DEŽIĆ Marija, HOĆU ŽIVJETI DALJE, 2005.

DOGAN Alma, RAZBACANI SNOVI, 1999.

DOLINAR – TERZIĆ Atifa, SEHARA MOJE MAJKE, 2000.

DOMINIKOVIĆ Marijana, BISERI IZ BURE, 2005.

DRAGIĆ STUPAR Suzana,  RELJEF SNA, Banja luka, 2003.

DRINOVAC Marijana, CVIJET OKRENUT SUNCU, 2006.

DRPA Milena, NEPOZNATA MEĐU LJUDIMA, 2008

DUGEČ Malkica, CRVENI BISERI, 1960.

DURAKOVIĆ Ferida, BAL PO MASKAMA, 1977.

DURATOVIĆ Edita, KRUG, 2019.

DŽAFEROVIĆ Emina, U IZLOGU BEZ STAKLA, 2007.

DŽANANOVIĆ Sandra, ČIPKA OD TRNJA,  2011

DŽANBEGOVIĆ Medina, PEPELJARA I SEDAM OPUŠAKA, 2001.

DŽOGOVIĆ Bela, NAS JE DVANAEST, 2006.

DŽOIĆ Martina, MIRAZBESANIH NOĆI; 2010.

ĐAPO Mirjana, U BUNILU, 2006.

ĐEKIĆ Dragica, SANJAM SNOVE PLAVE, 1999.

ĐELILOVIĆ Emina, OVAJ PUT BEZ HISTORIJE, 2016.

ĐIKIĆ Ljuba, TAJNA, 1985.

ĐOKIĆ Danja, MIRISNI TRAGOVI U MENI; 2008.

ĐORĐIĆ Branka, VRIJEDI ŽIVJETI, 1999.

ĐUKANOVIĆ Danka, MELEM ZA DUŠU, 2007.

ĐURKOVIĆ Jelina, PEČATI, 1996.

ERCEG Julka, MOSTOVI, 2000.

FAZIL OBAD Alma, OGRLICA OD TRENUTAKA, 1986.

FAZLIĆ Selma, KAD ZAPUŠE BAKIJAŠ.

FILIPOVIĆ Eleonora, I NA KONCU PJESME, 2000.

FILIPOVIĆ Finka, RASUTE BLIZINE, 1998.

FIŠIĆ Ozrenka, MAGLENO MORE, 2004. (virtualno)

GAJEVIĆ Anila, BIVŠA, Sarajevo, 2004.

GAJIĆ Biljana, SNOVI NA DLANOVIMA; 2010.

GALIĆ Mara, PJESME, 1994.

GAVRIĆ Danica, KAMEN NA KAMENU, 2013

GLAMOČANIN Nataša, ZEMLJA NOĆNIH ILUZIJA,

GLIBIĆ Belma, KOBALTNO SUNCE, 2018.

GOTOVAC Vedrana, PAUČINA, 1990.

GRČINA Nevenka SEKA, VELIKO SRCE, 2000.

GRGIĆ Martina, POČETAK SAMOĆE

GRUJINOVIĆ Dragana, LUTANJE KROZ ZID, 2007.

HABJANOVIĆ ĐUROVIĆ Ljiljana, IGRA ANĐELA.

HALILBAŠIĆ Nina, IZMEĐU ISTINE I GRIJEHA, 2012.

HAMZIĆ-SLADOJE Emsura, UGLJEVLJE, 1988

HADANOVIĆ Merima. KIHOTESKE, Zenica 2016.

HANDŽIĆ Razija, USPRAVNO PLAMENJE, 1977.

HANJALIĆ Jasmina, SVE U JEDNOM JEDNO U SVEMU, 2011.

HARAČIĆ HELJA Faiza, GOVOR TIŠINE, 2014.

HASANBEGOVIĆ Dijala, NEĆE BITI DJECE ZA RAT,  2017.

HASANBEGOVIĆ Merima, SVE MOJE LJUBAVI, 2001.

HAVER NURA Fadila,(Nura Begić)  PLAVI KONJI, 2005.

HERCEG Aida, DESNI MOZAK, 2008

HLAVAČEK Vesna, PUNI KRUG, 2008.

HODŽA Azra, DALEKO OD ZABORAVA, 1999.

HODŽIĆ Fahrija, RIZNICA, 2007.

HOROZOVIĆ Ajnuša, DIJAGRAM NOĆI, 1986.

HRNČIĆ Amina,  PUT U AGAPE, april , 2020

HRNJIĆ Ifeta, ODŠKRINUTA VRATA, 2015.

HRUSTEMOVIĆ Naida, ZAMAK TULIPANA,  2011.

HRUSTIĆ Ajla., DŽAN U NEUVEHLOJ NADI; 2008

HUJDUR Amela, VRISAK NIJEMOG DOBA, 2006.

HURIĆ Lejla, DODIR LJUBAVI,  2019.

ILIČIĆ Jagoda, VANILA MED I SUNCOKRETI, 2013.

ISANOVIĆ Mubera, DRINKAČE, 2010.

ISLAMOVIĆ Amela , LICE I NALIČJE, 2005.

ISLAMOVIĆ Mirveta,  NAPETA KOŽA, 2011.

ITEBEJAC Ljubica, PROCVJETALE SJENE MLADOSTI, 2005.

JAKOVLJEVIĆ JERKIĆ Marela, OSTANI ŠAPAT, 1995.

JASENKOVIĆ ZEĆO Hatidža,  VRTOVI OD SNOVA, 2005

JELINIĆ Snježana, PJEVAM HERCEGOVINI, 1995.

JEZERČIĆ CHRISTEN Ana,  ŠARENI BISERI DJETINJASTVA, 2011.

JEZILDŽIĆ Mirjana; SPOMENAK. 2013.

JOVIČEVIĆ Biljana, MJESEČEVA DUGA, 2005.

JOVIĆ Jovanka, NEPOSLANA PISMA, 2003.

JOZIĆ Kristina, RUBOM SNA I JAVE, 1997.

JUKIĆ Ivona, SVAKODNEVNA VILA; 2010.

JURIĆ Sonja, NEVIDLJIVI PRSTEN,  2009.

KADIĆ Lejla, ŠTO JA NEMAM ČAROBNA KRILA, 2005.

KADRIĆ ŠIJAN Amra, NASMIJANA ŠUMA, 2007.

KAHROVIĆ – POSAVLJAK Anila, KOŠČICE, 2017. ???

KAIĆ Vladanka, NAJMLAĐIMA ZA LAGAN SAN I UGODAN DAN, 1999

KAPETANOVIĆ Mediha, “69” , 2014.

KAPIDŽIĆ-HADŽIĆ Nasiha, MASKENBAL U ŠUMI, 1962.

KARAICA-KOŠUTA Anesa , TANKA NIT [Den tunna tråden],  Göteborg ,  2007.

KARAJKO Ajla, MOJI SNOVI, 2003.

KARAMOVIĆ Suada, OD KAMENA DO TRAVA, 1981.

KARAULA Marija, VRIJEME RUŽA, 1995.

KAZIĆ Anesa, BEZ DOMOVINE, 2013.

KELAVA Vanesa, ZVJEZDANI ODSJAJ, 2006.

KENOVIĆ-SALIHOVIĆ Fikreta, NA TRPEZAMA DJETINJSTVA, 1982.

KESTERČANEK – VUJICA Nada, KOLUTI VREMENA, 1969.

KLJAJO – RADIĆ Marina, TRAGOVI, 1997.

KLJAJO Ana, OČEV GROZD; 2009.

KLJUČANIN Slobodanka, GOSPODAR ZABORAVLJENOG GRADA, 1995,

KNEŽEVIĆ Maja, SOBA SA POGLEDOM NA GIMNAZIJU, 1998.

KOCO Meliha, BOSANSKOHERCEGOVACKI NEIMAR, 1998.

KOJOVIĆ Jelena, NE PRISLUŠKUJ TO ŠTO SANJAM, 1997.

KOLENDA Rahmana, SREĆA SE OSMIJEHOM PIŠE,  2010.

KOLUNDŽIĆ Zlata, VAŽNO JE VOLJETI, 1979.

KOMAR Ružica, IZ PEPELA I SNIJEGA, 1972.

KONTA Vrsna, ISTINA NA TRAGU SUNCA, 1997.

KOROPKIN – RATKOVAC Vera, – KAP ROSE NA DLANU, 2012.

KOŠTRO Miljenka; CVIJETNJAK NA KAMENJARU, 2003.

KOZIĆ PRERADOVIĆ Stevka PRAMEN STRELA .,1973.

KRAJIŠNIK Tereza NA VRHU, 2003.

KREHO Muvedeta, IZMEĐU DVA SNA, 1976.

KRIŠTIĆ Ljubica, KRISTA SRETOH, 2009.

KUJUNDŽIJA, Marija NIJEMO NEBO, 1996.

KUKO Sanela, BLIZANKINJE SVJETLOSTI, 2000.

KUKURIĆ-MILOVANOVIĆ Zora, IGRA KAPI, 1978.

KUNTOŠ TROBOK Snežana, ZNAM KOJE JE BOJE RAJ, 2016.

KUPUSOVIĆ Amina, KAP, 1999.

KURSPAHIĆ Nermina, SKORO ĆE I TEBI KRAJ, 2001.

KUŠLJIĆ Dragana,  NAGA STOPA, 2004.

KUTIJA Žaklina, RIJEČI S VRHA VALA, Zadar, 2020

LALIĆ Ljijana, ŠKOLJKE, 2004.

LANGIĆ Adna, SVEMIRKA. 2019.

LICHTENSTEIGER Vanja, MISLIM TI U MISLIMA: MISLIŠ MI U MISLIMA   2019.

LIZDEK Jasminka, KARMINE, 1983.

LOLIĆ Azra, NIKLO U RATU, 1996.?

LOVRIĆ Suzana, PISMA IZ UZALUDNOSTI, 2008.

LUJANOVIĆ Glorija, MUŠKARAC KOJEG NEMAM  2013.

LUKAČ Mara, ..I LICA, 1988.

LUKIĆ  Sanja ,  OBRONCI SJECANJA, 2003.

LUKIĆ Ljerka, SNOVIĐENJE, 2002.

LUKIĆ Ljiljana, PLAVO JE BOJA NEBA, 1999.

LUKIĆ Sanja, IZMEĐU SREĆE I OČAJA, 2002.

MAHMIĆ Enesa, FAUSTOVA KĆI,  2015.

MAJHROVSKA Aleksandra, UZALUDNOST I PJEVAČ, 1979.

MAJIĆ Šima, POTKOŽNI SJEVER, 2014.

MAJSTOROVIĆ Tihana, STAZE, 2001.

MAKIVIĆ Mira, ĆUTANJE JE MOJA MOLITVA, 2006.

MALEŠIĆ Maja, LAĐAR, Kreševo 2019.

MALIČBEGOVIČ Sabina, SABINJANKE, 1995.

MALIČEVIĆ Alisa, PROVINCIJALKA, 2003.

MALKOČ Belma, MELODIJA ŽIVOTA; 2008.

MALKOČ Saida, PESME, 1978.

MAMELEDŽIJA Rabija, ŠKOLSKA TORBA, 2008

MARČETIĆ-VESKOVIĆ Dušanka, SARAJEVSKI VIDICI, 2005.

MARIANOWICH Senada, WARUM BIN ICH ANDERS????

MARIĆ – ŠARIĆ Senka, ODAVDE DO NIGDJE, 1997.

MARIĆ Ana, ŠTO SE SMIJEŠ?, 2018.

MARIĆ Marija, IZ PREDGRAĐA UMA, 2003.

MARILOVIĆ Aleksandra, MIRAZ U ZVIJEZDAMA, 2012.

MARINOVIĆ – SUŠAC Mladenka, NA RASKRIŽJU, 1995.

MARKOVIĆ – ŠAKIĆ Lucija, ZVIJEZDE NAD SUZNOM DOLINOM, 1999.

MARKOVIĆ Antonela, GLAZBA ZRCALA, 2008.

MARKOVIĆ Mirjana, BIO JEDAN MOST, A MOŽDA MOSTA I NIJE BILO, 1979.

MAROŠEVIĆ Katarina, BOCA U MORU 2012.

MARTIĆ Ana, IGRA VJETROVA, 2001.

MARTINAC Anita, KRVARI BRIG 1994.

MATKOVIĆ Sanijela, PARTITURE SNA,  2011.

MEDIĆ Pejka, JAVNA TAJNA, 2005.

MEHANOVIĆ Mediha, TRAGOVI,  2019.

MEMIŠAGIĆ KUČUKALIĆ Senka, VEČERAS JECA GITARA, 2013.

MEMIŠEVIĆ Mirzeta, TOLIKO RASTA,  2001.

MIHIĆ Anita, KRVARI BRIG, 1994.

MIJIĆ Marijana, PJESME, 2005.

MIKIĆ Ljerka, MOLITVA, 1998.

MIKULIĆ Janja, POZDRAVI SVE,1998.

MILIČEVIĆ Anđelka, GLAS MOJE DUŠE, 2019.

MILIĆ Jadranka, NITI OD SREBRNOG PRUĆA, 2001.

MILKOVIĆ – POPOVIĆ Mirjana, SVE JE U OVOJ KUĆI, 2002.

MILOVANOVIĆ Anđelka , KALENDAR DODIRA, ¸1995.

MILOVIĆ Vanja KOLIJEVKA POKVARENOSTI, 2007.

MILUTINOVIĆ-ĆULAFIĆ Dobrica, IZ NJEDARA SIVOG BESKRAJA, 2008.

MILUTINOVIĆ Davorka – DOTAKLA SAM JUTRO, 1984

MINDŽIĆ Dijana, CVIJET ZAVIČAJA, 1984.

MIROJEVIĆ – RAMIĆ Mubera, HOĆU KUĆI, 1995.

MIŠETIĆ Anica, RAZIGRANE PČELICE, 2002.

MIŠKOVIĆ Jelena, DEVET KRUGOVA, 2003.

MITROVIĆ Petra, RUKE PUNE ZVIJEZDA, 1989.

MOČEVIĆ Šefika, UMRLA BIH DRUGAČIJE, 1971.

MORANKIĆ ĆOSIĆ Minela, CESTA ZA NIGDJE, Lukavac 2018

MRĐA Kristina, POPUT SNA, 2000.

MUJAGIĆ Mubera, TRENUTAK SA DVA POSTOJANJA, 1974.

MUJKIĆ Naida, OSCILACIJE, 2008.

MULAAHMETOVIC Inda, PUSTIT ĆU SEBE NA SLOBODU, 2004.

MUMINOVIĆ Džana, ALBEDO, 2005.

MUSTAFIĆ Amela, UMIRANJE DJETINJSTVA, 2017.

MURATOVIĆ Esma, KORIJENJE NE U UMIRE, 2004.

MUSIĆ Miladinka, RASPJEVANA SLOVA. ????

MUSLIĆ Merima, ČEŽNJA,  1998.

MUSTAFIĆ Amela, UMIRANJE DJETINJSTVA, 2017.

MUSTAPIĆ – ŠANTIĆ Katica, PJESMA ŽIVOTU, 1996.

MUTIĆ Nada, ZEMLJA LJUBAVI, 1984.

NADAREVIĆ Ivanka , STAZAMA MLADOSTI , 2002.

NAIN-RUDOVIĆ Danica, KAMEN,1995.

NALETILIĆ Renata, U GRDADU NARCISA 2019.

NEDIĆ Nevenka (Gloria La Marr), ZLATNO DOBA. 2016.

NIKOLIĆ Snežana, PISANJA DUŠE, 2005.

NIKOLIĆ Željana, ŠAPAT NOĆI, 2007.

NOVALIĆ Mersiha, MIR U SRCU, 2006.

NUIĆ Iva, DITE NA KAMENU, 1995.

OMERAGIĆ NIKOČEVIĆ Nevzeta, ZIMSKO RAČUNANJE VREMENA, 2003.

OMERBEGOVIĆ Nermina, ODRASTANJA, 1996.

OPAČIĆ Radmila, SRECE NA DLANU, 2004.

ORAŠANIN Miljana, KORAK U BESKRAJ, 2012.

OSMANČEVIĆ-ĆURIĆ Enisa, PRAMČIOK, 1971.

OSMIČIĆ Safeta, IZMEĐU NAS., 2007.

OSTOJIĆ Ljubica, VRIJEME ZA UKRAS, 1969.

OSTOJIĆ Snježana, MIRIS KAMENE ZEMLJE, 1995.

 

PAJEVIĆ Anita, PERLINOV ŠUM, 2016.

PALAC NATALIJA Branka, KARIJATIDA, 1998.

PANTIĆ Dušanka, TRENUTAK VJEČNOSTI,  2003.

PAŠANBEGOVIĆ (SENDIĆ) Atifa, ĐIĐARIJE MOJE MAŠTE, 2016.

PAŠIĆ Mubera, POSLEDNJI PREDEO, 1967

PAŠIĆ KODRIĆ Mirzana:LIRSKA SUBJEKTA (o flertu i odanosti) 2014.

PAVLOVIĆ GRGIĆ Lidija, LETEĆI LJUDI, 2015.

PAVLOVIĆ Zvezdana(Odobašić), SUZE NA DLANOVIMA, 1978.

PELEMIŠ Darijana, PJESME BAJKE, 2000.

PELESIĆ-MUMINOVIĆ Fatima, NADO, 1985.

PERIĆ-BILOBRK Marija, – PoeSIEja, (dvojezično hrvatski – njemački) Wien, 2009.

PERLIĆ Vladana, KUCANJE NA VRATA KULE  Banja Luka 2020.

PERKMAN Ljubica, OTRGNUTA GRANA – ABGERISSENER ZWEIG, 1996.

PETAKOVIĆ Gordana, NAGOVJEŠTAJ SMISLA, 2003.

PETROVIĆ Tatjana, STRANA PREMA SUNCU, 1974.

PEULIC Ranka, SUMNJA U MEDJUVREMENU, 2003.

PLJEVAJČIĆ Tanja, DRUGA STRANA SRCA MOG, 2014.

POPOVIĆ – ČENGIĆ Enisa, HALKA, 2006.

POPOVIĆ Dragica, HAJDE DA SE VOLIMO. 1988.

POPOVIĆ Dragojla, PREPOZNAJEM TE PO RUKAMA, 2001.

POPOVIĆ Miroslava – MIRA, ČUDNA JE IGRA SUDBINE, 2007.

POPOVIĆ Radmila, LEPTIRI I CVIJEĆE, 1982.

POPOVIĆ SKENDEROVIĆ Ankica, ODBLJESAK DUŠE, 2007.

PORČA Nedžla, MOJE PRVE PJESME, 2001.

PRANJIĆ Jozefina, PJESMA JE MOJ MIR, 2007.

PREMUŽIĆ Ljerka, OSVITANJE, 1927.

PRIMORAC Jasna, NIJANSE ŽIVOTA, 2013.

PRIMOŽIĆ Vera, NAD IZVOROM TAJNE, 1980,

PRKAČIN Benita, POKLON DUŠE, 1969.

PUHALO Branka, TRAG VREMENA, 2001.

 

RADNOVIĆ Jasmina, DJETINJSTVO U SJENCI TOPOLE, 2016.

RADULOVIĆ Sanja, LEPET KRILA MAJKE PTICE, 2015.

RAJIĆ Slavica, KAD PONESU SJEĆANJA; 2009.

RAJKOVIĆ Petra, U VRTLOGU, 2005.

RISTIĆ Ivana, LJUBAV SE ZOVE IMANOM TVOJIM, 2017.

ROGIĆ Mirana, ODRICATELJI DUHA, 2010.

RUBEN ROZI Gracijela, NA DUŠI ĆUPRIJA, 2005.

RUDEŽ Milena, SOKOLOVIĆI KOD SARAJEVA, 1958.

RUKAVINA Nada, MOĆ NADE; 2009.

SABOLEK Leona, TRAKA ZA SUŽNJA, 1978.

SAJLOVIĆ Mara, NAMOTAVANJE MJESEČINE, 2005.

SAKIĆ Hava, IZ PODZEMLJA MOGA , 2008.

SALIHBEGOVIĆ BOSNAWI Melika, KAZE, 1977.

SALKIĆ Nina, SLOVO O EVI, 2005.

SARAČEVIĆ Behija Biba, POTRAGA ZA SJEĆANJEM, 2013.

SAVANOVIĆ – PEJIĆIĆ Mira, PESME OGLEDALO DUŠE MOJE, 2004.

SEJFIĆ Šeća, BAŠTE DJETINJSTVA, 2011.

SEJMANOVIĆ Bosiljka, TAJNE ZAPLETENE, 1983.

SEKULIĆ Dara, ODSANJANI DOM, 1958.

SELAK Jelica, VRELO IZ SKLONIŠTA, 1996.

SELEŠKOVIĆ-MERDANOVIĆ Subhija, TRIDESET TRENUTAKA, 2003.

SELIMOVIĆ Emina,  GENOCID U CRAZY HORSEU, 2019.

SELIMOVIĆ Fikreta, KAO NEKADA, 2012.

SIMIĆ Jordanka, JOŠ SAMO KORAK, KATARINA,

SLIPAC Melisa, PLES IZMEĐU ZIDOVA, 2007.

SMAJIĆ Senada, KROZ ŽIVOT/KOZI ŽIVLJENJE, 2001

SMAJLOVIĆ Serveta, MJESEČEVATREPAVICA , 2011.

SMILJANIĆ ĐIKIĆ Vojka, PJESME, 1967.

SOFTIĆ-GASAL Larisa, IGRA, 2015. (kombinirano)

SOLDO Ružica, PENELOPIN PLAČ, 1986.

SPAHALIĆ Amila, ODJEDNOM ZABORAV, 2001.

STANIĆ Vera, CVIT JUBAVI, 2012.

STANOJEVIĆ Maja, ANATEMA HLJEBA NASUŠNOG, 2011.

STOJAK Slavica, PROGNANIČKI BROJ 10880, 1997.

STOJČINOVIĆ Jovanka, ZVIJEZDA SKITAČA, 1975.

STOJILJKOVIĆ Dara, KAD JA IZGUBIM TEBE, 1991.

STOŠIĆ Nevena,. LUDI ZOOLOŠKI VRT, 2003.

STRUKAR – KRIŽANAC Sanja, NA VRATIMA SNA, 2013.

STUPAR DRAGIĆ Suzana, RELJEF SNA, 2003.

STUPAR TRIFUNOVIĆ Tanja, KUĆA OD SLOVA, 1999.

SULEJMANAGIĆ Emina – Džida, NEK MI DUŠA S PROLJEĆEM PROCVJETA,2006

SULJKANOVIĆ Nura, LJETO NA PROZORU 2011.

ŠABANOVIĆ Mubera,  LJUBAV JE DODIRNULA NEBO, 2015.

ŠABIĆ Fadila, LEPTIRI NARONE, 2007.

ŠAMIĆ Jasna, ISJEČENI TRENUCI, 1974.

ŠEČIĆ Aida, LUTKE, Kreševo 2011.

ŠEHABOVIĆ Šejla, MAKE UP; 2004.

ŠENFELD OLJAČA Kornelija, TINJAJU ŠUME, 1972.

ŠIMIĆ Jela, MOJOJ LJUBAVI, 2013,

ŠILJEG Zdenka, GROZD LJUBAVI, 1997.

ŠKRGIĆ Ilhana, THANATONAUT,  2012.

ŠKRINJAR-TVRZ Valerija, BOSONOGA,

ŠMITRAN Stevka, SLAVIKA, 2000.

ŠOKIĆ Mira, ZAŠTO ? 2003.

ŠUBAŠIĆ Mira, U SNOVIMA I USPOMENAMA 1999

TADIĆ Borka, OKOVI I CVJETOVI, 1985.

TADIĆ Ljiljana, SVE MOJE BOJE, 2006.

TAHIROVIĆ-SIJERČIĆ Hedina, ČUJ,OSJETI BOL!(ASHUN,HACHAR DUKH!, 2010.

TERZIĆ Ajla, KAKO TEŠKO PIŠEM, 2004..

TODOROVIĆ GRUBEŠIĆ Ranka, ČOVEK ZAGLEDAN U LJUDE, 2000.

TOLIĆ Vjekoslava, JUTROOKI, 1986.

TOMLJANOVIĆ VUJIĆ Ljiljana, RITMOM DUŠE, 1995.

TOPIĆ Anka, IZGUBLJENA ZVIJEZDA, 1908./ 1998.

TORLAK Semka, U POTAJI DUŠE, 1984.

TRAJKOVSKI Sanja, SAN, 2002.

TRAVANČIĆ Melida, RITUAL; 2008.

TRIVAK Bogdana, ORFEO DELLA DAMA, 2016.

TRUMIĆ Marina, IZMEĐU VARŠAVE I SARAJEVA, 1999.

TUTNJILOVIĆ Milja, LOMNINE, 1986.

VASILJEVIĆ Danijela, VULKAN POD SNIJEGOM,  2001

VEHABOVIĆ Safija, SAPFINI MAGIJSKI HARFOVI,  2016.

VELIĆ-SUNDKVIST Emira,   HODAČI CESTAMA, 2006.

VJEŠTICA Radojka, PJESME MOJE MLADOSTI MOJE TUGE I RADOSTI, 2004

VLAŠIĆ GVOZDIĆ Mila, UČINILO MI SE DA SU ZVIJEZDE, 1969.

VOJVODIĆ Ljiljana, ZAPIS SNA, 1960.

VUJIĆ Vesna, BIJELA JUTRA, 2006.

VUKIĆ Anđelka, MOJA JUŽNA DOLINA, 2000.

VUKOVIĆ Marina, NE DIRAJ MI SNOVE, 2019.

ZAHIRAGIC Armela, U PUSTINJI MALENOG MASLAČKA CVIJET, 2000.

ZAHIROVIĆ Ajša, NASTREŠNICA, 1981.

ZAKIĆ Stojanka, PLAVA ZVIJEZDA, 2003.

ZATAGIĆ Senada, MOSTOVI, 2006.

ZDENAC Marela, NA DVA KRAJA VREMENA, 2006.

ZEC Dragana, VRETENA SUDBINE, 2007.

ZEJNILAGIĆ Gordana, TEBI S LJUBAVLJU, 2019.

ZOLOTA AŠČIĆ Azra, POSVETE I VJETAR,  2012.

ZOVKO Vesna, ČUVARI SVJETLOSTI, 1994.

ZRNO Anđelka, IZA OSMJEHA, 1996.

ZUBAC – IŠTUK Ružica, KAP PO KAP, 1996.

ZUHRIĆ – ŠILJAK Jasmina, CVRKUT SMRTI, 2000.

ZUKAN Velida, ŽIVCI NIŠTA NE GOVORE,  2015.

ZUKIĆ – RIBIĆ Majda, RIMOVANJE BIĆA,  2010.

ZULFIC VERA (Hadžiabdić), KORACI, 1996,

ZULIĆ Nevzeta, DAH POSTOJANJA.1997.

ŽDRALIĆ Dragica, SUZA IZBJEGLICE, 1997,

ŽIGA Maina, SAMO DA NE ODRASTEM, 2001.

ŽIVKOVIĆ – OSTOJIĆ Dubravka, NA MOJOJ OBALI TIŠINE, 1987.

Vladana PERLIĆ : rukopis za II. mjesto

05 Nedjelja sij. 2020

Posted by antozirdum in Nagrada "Anka Topić"

≈ Komentiraj

 

 

ENZO SUR LA PLAGE DE LA CORNICHE

 

Marco, umorna sam
Čaša nas gleda
Njena voda je od života
Francuzi kažu l’eau-de-vie
Čaša nas guta pogledom
Noi siamo di Dio, Marco
Nikada neću zaboraviti šta mi je Enzo rekao
                                                 na plaži de la Corniche
I on je znao da neću zaboraviti
Zato je i rekao
Nazdravimo za ispite pa ti pričam poslije
♫ Gaudeamus igitur
Iuvenes dum sumus ♪
Tako si cakan, Marco
Zbilja mi je žao što se nisi zaljubio u mene
                                                  umjesto u mog brata
Ali to onda ne bi bilo ni romaneskno ni poetično
Spavajmo, Marco
Naša grla su umorna
A što se tiče Enza?
Pa, on je rekao Claudiju attraversiamo la strada
A ja sam pitala
Does strada mean street?
I on je rekao yes
To je sve što me je naučio od žabarskog
Ali to nije ono što sam htjela da ti ispričam
Poznaješ Cristinu?
Vrzmala se oko mene i ponavljala
Cazzo cazzo cazzo
Zatim se keslala kao šareni majmunčić
                            s dredovima i minijaturnim nosom
Ja sam prihvatila poklič
I uskoro su sve ulice odjekivale od skarednih riječi
u kojima drugi nisu prepoznavali božanstveno značenje
Il cazzo è di Dio, Marco
Znaš da mi je koleginica pred ispit
iz italijanskog vragolanski šapnula
                                                             Voglio un cazzo
Primjer konjugacije nepravilnog glagola
Professoressa nije ništa čula
Tako je naše znanje ostalo skriveno
A jedino znanje koje je bitno je ono koje se ispovijeda u tajnosti
Isto kao što ne treba pisati pjesme kojih se nećemo stidjeti pred roditeljima
Ali ne, nije mi to Enzo rekao
Umorna sam, Marco
Mačke već plešu po krovovima
Ostavimo to za sljedeći put
Čuj,
Vjerujem da je istina ono što kažu:
Che sciagura d’essere senza coglioni!

 

 

 

HARUHI SUZUMIJA I ČAROBNE SVIJEĆE

 

anđela ima stav poput stijene i srce kao živo blato
miljana ima komplikovanu kosu zbog koje joj se kovrdžaju misli
marina je pacifik: drevna i duboka.
čini mi se voljela sam ih prije nego što sam ih upoznala.
kada sam u seoskoj crkvi palila svijeće
davno davno u nekom prošlom životu
(dok sam još bila djevojčica
isuviše bujne mašte da ne bih bila usamljena)
palila sam uprkos prijekorima roditelja
samo jednu svijeću za mrtve
i to uvijek za mrtvaca koga nikada nisam upoznala
(ali strašno sam voljela mit o njemu).
drugu svijeću sam palila za želje
a imala sam samo jednu želju
koju sam iznova i iznova ponavljala
da bog ne bi slučajno zaboravio.
međutim bog je bio daleko na ko zna kojoj planeti
i ko zna koliko je trebalo svjetlosnih godina
pa da želje najzad stignu do njega
(haruhi suzumija je izračunala najmanje 16 godina
pod uslovom da putuju brzinom svjetlosti).
sigurna sam
voljela sam ih prije nego što sam ih upoznala
hoću reći prepoznala
sa zlatnim krstovima oko vrata
o koje se odbijala svjetlost projektora
na časovima mme bošković
dok su bradati bogovi naših predaka
defilovali šarenim slajdovima.
trebalo je ponovo učiti o sebi.
ovaj put na francuskom.
ali ja
ja više nisam ta.
haruhi se davno odselila sa mog tvrdog diska
pokidane relikvije napuštene su zajedno sa domovinom
ćušnute u neku ladicu da skupljaju prašinu
služe tek da bi moja majka mogla da kaže
kako ih treba odnijeti zlataru na popravku.
to je ritual koji ponavlja već godinama.
moji roditelji mnogo vole rituale
iluziju da se ništa nije promijenilo.
sve dok jednog tromog nedjeljnog popodneva
moja majka spremajući prazninu koju sam ostavila za sobom
ne naleti na album sa fotografijama pa uzdahne
bože bože kako su bili mali kao da je juče bilo
a sad su već veliki kako vrijeme leti
ona divljakuša neće ni da se javi
a onaj onaj kô divlji ne da prići svojoj majci
rođenoj majci eh šta ti je život.
ipak sve to nije razlog da se ne radujem
željama iz djetinjstva najzad ostvarenim
iako su dobrano okasnile.
a kad sve ovo prođe
ostaće plavičasti podočnjaci da svjedoče o
svim pjesmama koje smo iz sveg glasa pjevali do svitanja
istim onim zbog kojih su nas prijavljivali nadzornicima
jer pošten svijet nije mogao da spava od nas
i par kila viška da podsjećaju
na sve mramorne kolače pojedene u dva ujutru
poslije kojih su me tešku i snenu
po kišnim noćima
naši kabili i arapi toliko puta
pratili do zgrade
za svaki slučaj
da me mrak ne napadne ne otme proguta
ko zna šta može da se desi.

nikad odanijih prijatelja nije bilo.
nikad većih neznanaca nije bilo.
valjda smo se zato
i voljeli toliko.

 

 

MOJ BRAT SA SIRIJUSA B

 

nedostaje mi brat
još pamtim kako se okretao kao šestogodišnjak
i pružao ruke prema meni, govorio „ostavili smo seku“
dok su ga starci vukli za sobom igrajući igru napuštanja sa mnom
da me nauče pameti, da doskoče
mom bezobrazluku, neposlušnosti i uobrazilji da sam nezamjenjiva
moj stariji brat, moj šestogodišnji zaštitnik
tad mi je prišla žena s mužem i sinom
i pitala zašto plačem
valjda jer sam bila bijela i dobro obučena
a ja sam rekla „roditelji su me ostavili“
pitala me je da li želim da pođem sa njom
muž i sin su cupkali u mjestu
misleći sigurno nešto kao „šta sad ona izigrava majku terezu“
ja sam oklijevala jedan tren
pogledala u dječaka i rekla „ne“
ne zato što nisam htjela nove roditelje
već zato što nisam htjela novog brata
moj je brat plakao za mnom jer nije shvatao da je sve igra
i ja sam plakala za njim jer nisam znala da će se vratiti
naši roditelji su nažalost bili šaljivdžije
a ja preosjetljiva i bez smisla za humor
uostalom, nije ih bilo samo minut
tu su oni bili, ne bi me nikad ostavili
tako bar pričaju
„stvarno ne želim više na tu temu“, kaže mama
„baš se ti sjećaš kako je bilo
bila si mala
prestani da izmišljaš
za sve sam ti ja u životu kriva
znam ja, ti bi najviše voljela da me nema“
onda ona plače i plače
plače dugo, jecajući
poslije se šeće sama oko kolare
i osmatra gredu na kojoj se stric objesio
moja majka, glumica, diva
znala je uvijek koju tačno aluziju treba izvući iz rukava
pa da mi sve karte poispadaju iz ruku
zna se šta slijedi
uvijek ista postavka, iste uloge, isti rasplet
tata-savjetnik prilazi sav ozbiljan, natmuren
govori tiho, odmjeravajući svaku riječ
moje uši su prijemčive za krivicu
on tako lijepo govori o miru
samo treba podviti rep
i ne govoriti više o onom gdje boli
uostalom, bolje izgubiti bitku nego rat
neke stvari će izgleda zauvijek ostati neraspravljene
tek da se spriječe nove tragedije
ali moj brat, gospode, moj brat
čini mi se da se ipak nije vratio tada
da su ga oteli i odveli negdje vanzemaljci
kasnije zamijenili nekim klonom
dok moj brat, moj pravi brat
sad živi negdje na sirijusu b
i još uvijek voli svoju mlađu sestru
jer moj brat, moj brat klon
kaže da se ničeg iz djetinjstva ne sjeća
i nema potrebu da zna šta se dešava
sa njegovom sestrom u francuskoj

moj brat ima tajnu koju zna cijeli grad
i zbog toga nas sve gleda vučjim očima
misleći… ko zna šta taj misli
a ja sam se u školi potukla sa jednim
zato što je pred svima rekao ono što svi znamo
tukla sam se često, rijetko kad zbog sebe
tukla sam se i sa bratom
jer je to bio jedan od načina da izbjegnem njegovu ravnodušnost
svaki put bih popila batine
ali tada su sva djeca u školi pjevala onu pjesmicu
„ko se tuče taj se voli“
pa nije boljelo
ni blizu kao ignorisanje
moj brat je tako smiješan kad glumi kauboja samotnjaka
kad sam sebe progoni iz društva
jer misli da je ono što čini kad niko ne gleda strašno
i neće da mi kaže, nipošto neće da mi kaže
kao da ja već ne znam
zapravo je on taj koji ne zna
ma nema pojma šta je prava tajna
da zna samo jednu od mojih tajni…
moj brat ni ne sluti koliko smo slični
i potcjenjuje moć krvi

moj brat
moj davnašnji zaštitnik
nikad neće znati koliko mi nedostaje
jer sad živi daleko daleko
na sirijusu b
gdje nema
interneta, telefona, telegrafa ni pošte
i ne pada mu na pamet
da se spusti na zemlju

 

 

Vladana PERLIĆ, Banja Luka 1995.

  1. nagrada za pjesnički rukopis Slovo Gorčina za 2018.

Anita PAJEVIĆ: iz prve knjige PERLINOV ŠUM

04 Subota sij. 2020

Posted by antozirdum in Nagrada "Anka Topić"

≈ 1 komentar

kad stabla dobiju rak


takav je dan
sunce samo što se ne pozove u kuću
voda ključa pristavi sezam u prahu
spržilo je opuškom malu crnogoričnu šumu
ostavio je na stolu
da vidim
kutiju šibica
penzioneri, ne skupljajte plastiku
sunce bi da ju digne u sebe
zacijelo krv šumi u wc školjci


čuješ kako nam država puca
k’o borovi u bijelu studen
montažna kućica u cvijeću privatni bankomat
parking i još
reciklažni kontejner pod ključem da ih drže
zaštićenim sretnim debelim
u kućicama u cvijeću ne jedu prženice
u kućicama u cvijeću ne jedu prženice od starog
kruha i vode
jer za jaja za kruha bijelog namirisanog s
organskim susamom posutog
imaju
urednike koji će im napržiti poezije
izbornu planetarnu komisiju za skupljanje plastike
najstrožu osudu empatije
velikog evropskog brata
interpretativni standard im je čarobno zlatno masno
ulje za tijelo lice i kosu
bebop im ne popravlja loš dan


nadam se da gore gdje ćemo ipak nije tako loše
i da te rijeka nježno prenosi u milesov kind of blue
i da moja baka ne zrna grašak za ručkove
djed ne umire od infarkta uoči pregleda srca
a tata ne puši drinu uopće i
da ne čisti njihove tepihe i pritom plače
jer smo mama seka i ja izgubljene u škofji loki
i da tamo nitko nitko ne rimuje svog tatu s ratom i
radom i padom i jadom

 FAKTORI NJEŽNOSTI

zalijevala sam jutros prozore u kući

i spojila sve produžne kablove na jedan

i spavala s podignutim koljenom

usnula polja puna malih skakavaca

oguljeno krzno srušilo me na cestu

i odvuklo u brlog i obuklo šlapice i odvelo u zoo

tamo su medvjedicu kotrljali po kavezu kao kliker

šapama je gnječila modre oči i tražila suosjećanje

i bili smo ljudi, a ona zvijer

i bili smo veća zvijer od zvijeri

udarit ću u mislima vjetar i pincetom iz zemlje izvući guju

neću više čekati da se otkriješ ispod toga krzna

da u povrtnjaku prostreš svoj identitet pred nas

neki glasovi, dok ih slušaš, mnogo su mekši s mrežastih zvučnika

a svako strpljenje i svaki čovjek jednako ne ozdravlja

rogovi u suncu

kirke ne želi da se sunčam
jer sunce izbacuje ljubav
po koži
u meni živi trudni vilin-konjic
kojemu björk u martu bere kuke
progutala sam bebu-životinju i zamalo umrla

udaraju antilope po cesti
a svoje smrti čekaju ispod stola

da je krsnik bio bi
s kivijem na nadusnici
posudio bi ritam druida
izdahnuo čistu nanu
i preselio spol u estivaciju

Anita Pajević (Mostar, 1989.), je 2015. godine dobila nagradu „Mak Dizdar“ za pjesnički prvijenac „Perlinov šum“ za koji je kasnije dobila i nagradu Fondacije Nijaz Slipičević.

PERLINOV ŠUM, Slovo Gorčina, Stolac, 2016.

 

Tamara Čapelj: tri pjesme

31 Subota ožu. 2018

Posted by antozirdum in Nagrada "Anka Topić"

≈ Komentiraj

tamara capelj

 

ZID ŠUTNJE

modrica za jutarnju kavu

modrica za ispeglanu košulju

modrica za raskrvavljene djevojačke snove o ljubavi

modrica za ostavljenu zimnicu

modrica za obrisanu prašinu

modrica za teške cekere donesene iz prodavaonice

modrica za riječ

modrica za tišinu

modrica za probdjevenu noć uz bolesničku postelju

 

na životnom ruletu osvojeni

modrica, mrzovolja

psovka, ljutnja

okretanje glave

 

ubijen pogled

četiri zida

i šutnja

 

 

PJESMA O STAROJ DEVLI

Naborano čelo hladi okno

dok gleda kako život žuri niz ulicu,

sasušili se dani samohrane majke

a nekad su prekratki bili,

sad tavore,

ptići su pod tuđim nebom gnijezda svili,

tek poneko za zdravlje upita…

Ne znaju moja djeca

zašto gledam kako se mijesi pogača

iako sam to davno naučila,

ne znaju ni zašto izvadim

fildžan viška

kad popodnevnu mrku ispijam,

zna Devla

kad se kod mene razgovoruša pije

i čeka je

ako naiđe…

Ne znaju moja djeca

da joj njihove riječi ožive obraze

ni zašto joj svakog dana

u isto vrijeme

ramazanske somune kupuju,

ne znaju

niti pitaju,

samo poslušaju

jer je to red i jer je lako,

a ni ne slute

da će i meni,

možda,

jednog dana tako…

 

 SALIERI I MOZART DANAS

Odzvonilo je

zlatnim jaglacima

na kuhinjskom stolu,

mirisnom dekoru

za objedom uspjeha.

Utihnuše fanfare,

sad dvorski dekor

crvljiva jabuka,

zavist sama sebe

u tavi podgrijava.

Čemu čuđenje?

Jaglaci kratko žive,

opstaju crvljive jabuke,

ni kruh ni sol ni vino

ne liječe zablude.

Stoljeća sude.

Geniji ne gube.

 

 

← Older posts

Pretplati se

  • Entries (RSS)
  • Comments (RSS)

Arhiva

  • Siječanj 2023
  • Studeni 2022
  • Rujan 2022
  • Kolovoz 2022
  • Srpanj 2022
  • Lipanj 2022
  • Ožujak 2022
  • Veljača 2022
  • Siječanj 2022
  • Prosinac 2021
  • Studeni 2021
  • Listopad 2021
  • Lipanj 2021
  • Svibanj 2021
  • Travanj 2021
  • Ožujak 2021
  • Siječanj 2021
  • Prosinac 2020
  • Studeni 2020
  • Listopad 2020
  • Rujan 2020
  • Kolovoz 2020
  • Srpanj 2020
  • Svibanj 2020
  • Siječanj 2020
  • Prosinac 2019
  • Studeni 2019
  • Rujan 2019
  • Lipanj 2019
  • Svibanj 2019
  • Travanj 2019
  • Ožujak 2019
  • Veljača 2019
  • Siječanj 2019
  • Studeni 2018
  • Rujan 2018
  • Kolovoz 2018
  • Srpanj 2018
  • Svibanj 2018
  • Travanj 2018
  • Ožujak 2018
  • Veljača 2018
  • Siječanj 2018
  • Studeni 2017
  • Listopad 2017
  • Rujan 2017
  • Kolovoz 2017
  • Srpanj 2017
  • Lipanj 2017
  • Svibanj 2017
  • Travanj 2017
  • Ožujak 2017
  • Veljača 2017
  • Siječanj 2017
  • Prosinac 2016
  • Studeni 2016
  • Listopad 2016
  • Rujan 2016
  • Kolovoz 2016
  • Srpanj 2016
  • Lipanj 2016
  • Svibanj 2016
  • Ožujak 2016
  • Siječanj 2016
  • Prosinac 2015
  • Studeni 2015
  • Listopad 2015
  • Rujan 2015
  • Kolovoz 2015
  • Srpanj 2015
  • Lipanj 2015
  • Svibanj 2015
  • Travanj 2015

Kategorije

  • ANTO ZIRDUM POEZIJA
  • Grah za Iliju Ladina
  • LJubavna poezija
  • Nagrada "Anka Topić"
  • Nekategorizirano
  • Poezija za djecu
  • Prevedena poezija
  • PRIKAZI
  • Primijenjena poezija
  • Rodoljubivo-domoljubna poezija
  • SF POEZIJA

Meta

  • Registriraj se
  • Prijava

Arhiva

Arhiva

Blog statistike

  • 128.919 hits

Poezija za djecu

  • ANTO ZIRDUM POEZIJA (8)
  • Grah za Iliju Ladina (54)
  • LJubavna poezija (12)
  • Nagrada "Anka Topić" (22)
  • Nekategorizirano (93)
  • Poezija za djecu (77)
  • Prevedena poezija (26)
  • PRIKAZI (5)
  • Primijenjena poezija (46)
  • Rodoljubivo-domoljubna poezija (7)
  • SF POEZIJA (15)
Follow PRIMIJENJENA POEZIJA on WordPress.com

Najnoviji komentari

antozirdum o Preliminarni popis 120 autora…
Autori i pjesme uvrš… o Ranko Risojević: NAJLJEPŠE PJE…
Jasmina Hanjalić o Dodjeljena nagrada “Anka…
samka1 o ABECEDNI POPIS PRVIH KNJIGA BH…
Jasmina Hanjalić o ABECEDNI POPIS PRVIH KNJIGA BH…

Blog statistike

  • 128.919 hits

Hours & Info

3999 Mission Boulevard,
San Diego CA 92109
1-202-555-1212
Lunch: 11am - 2pm
Dinner: M-Th 5pm - 11pm, Fri-Sat:5pm - 1am

Napravi besplatnu web stranicu ili blog na WordPress.com.

Privatnost i Kolačići: Ova web-stranica koristi kolačiće. Nastavkom korištenja ove web-stranice prihvaćate korištenje kolačića.
Kako bi saznali više, uključujući kako kontrolirati kolačiće, pročitajte ovdje: Politika kolačića
  • Prati Pratim
    • PRIMIJENJENA POEZIJA
    • Already have a WordPress.com account? Log in now.
    • PRIMIJENJENA POEZIJA
    • Prilagodi
    • Prati Pratim
    • Prijavi se
    • Prijava
    • Prijavi ovaj sadržaj
    • View site in Reader
    • Upravljanje mojim Pretplatama
    • Sakrij ovu traku
 

Učitavanje komentara...